Sarajevo u fokusu evropske sigurnosti: Više od 300 učesnika o NATO-u, SAD-u i Zapadnom Balkanu

Sarajevo je i danas domaćin Sarajevske sigurnosne konferencije. Četvrto izdanje ovog skupa počelo je jučer, a završava sutra, uz više od 300 učesnika i 140 govornika iz svijeta politike, diplomatije, odbrane i sigurnosti. U fokusu su promjene evropske sigurnosne arhitekture, budućnost NATO-a i transatlantskih odnosa, ali i mjesto Zapadnog Balkana u novom sigurnosnom poretku.

Drugog dana konferencije razgovarano je o budućnosti transatlantskih odnosa, novoj evropskoj sigurnosnoj arhitekturi, obavještajnom radu i cyber sigurnosti. Organizatori skupa poručuju da je cilj pozicionirati Sarajevo kao mjesto na kojem se razgovara i o širim geopolitičkim pitanjima, a ne samo o sigurnosti Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana.

“Dovodimo ovdje ljude ne da razgovaraju o pitanjima, hajde da kažemo, Zapadnog Balkana ili BiH, nego naprosto da oni razgovaraju o robotici, o Tajvanu, o Africi, ekologiji itd., ali da se to dešava i razvija u BiH i Sarajevu, tako da bi Sarajevo na taj način opet postalo relevantna međunarodna adresa za takve debate i da na taj način edukujemo pogotovo mlađe stručnjake u BiH, da oni budu spremni i da budu i oni relevantan glas u tim debatama u širem međunarodnom kontekstu”, kaže Jasmin Mujanović, specijalni savjetnik Sarajevske sigurnosne konferencije.

Jedna od ključnih tema ovogodišnje konferencije su odnosi Evrope i Amerike. Pitanje je kako će dvije strane ubuduće dijeliti odgovornost za evropsku sigurnost i koliko će biti usklađene u odgovoru na nove prijetnje.

“Mislim da je najmoćnija stvar koju i Evropa i Amerika mogu učiniti kako bi se pripremile za ove izazove jeste da budu ujedinjene i da nastave dijalog o podjeli odgovornosti, kapacitetima i tome šta je prijetnja. Postoji izazov u percepciji prijetnji između evropskih prijestolnica i Sjedinjenih Američkih Država i mislim da to utiče na ovu diskusiju. Ali jedinstvo i prepoznavanje prijetnje su prvi korak, a drugi je nastavak dijaloga o kapacitetima i sposobnostima”, smatra Amanda Thorpe iz Atlantic Councila.

Promjene u transatlantskim odnosima posebno su važne za Zapadni Balkan. Jedan od načina za stabilniji region jeste jača integracija u evropske i euroatlantske institucije, poručuju učesnici.

“Mislim da je nesporno da je sigurnost Zapadnog Balkana neraskidivo povezana sa sigurnošću Evrope, a to znači pronaći put naprijed za integraciju zemalja Zapadnog Balkana, ne samo međusobno, već i u širi evropski okvir institucija i procesa. To znači jasan i konkretan put prema članstvu u Evropskoj uniji, kao i, za one koji tome teže, članstvu u Sjevernoatlantskom savezu”, ističe Matthew Palmer, diplomata i bivši dužnosnik State Departmenta.

Za Bosnu i Hercegovinu poruka konferencije nije samo u tome da bude dio evropske sigurnosne arhitekture, već i da kroz nju osnaži poziciju cijelog Zapadnog Balkana. Iskustvo Sarajeva, od nekadašnjeg simbola sigurnosne krize do mjesta na kojem se danas razgovara o evropskoj i svjetskoj sigurnosti, za domaće učesnike ima posebnu težinu.

“Veoma je bitno naglasiti da Zapadni Balkan ne smije ostati kao prazan prostor, jer kao prazan prostor može doprinijeti samo narušavanju sigurnosti. Stoga mislim da Evropa treba ozbiljnije pristupiti Zapadnom Balkanu kao veoma značajnom i važnom prostoru koji može uticati na sigurnosnu strukturu u Evropi, a rekao bih dalje i međunarodnoj zajednici, s obzirom na povezanost čitavog svijeta danas u sigurnosnom smislu”, kaže brigadni general Edin Fako.

Sarajevska sigurnosna konferencija traje do sutra, a među temama su i budućnost NATO-a i Zapadnog Balkana, nuklearno odvraćanje te borba protiv terorizma.

N1indo.ba