Savjeti stručnjaka za roditelje prvačića: Djeci trebaju podrška i motivacija, pripremajte ih kroz igru

Savjeti stručnjaka za roditelje prvačića: Djeci trebaju podrška i motivacija, pripremajte ih kroz igru
Biti prvačić velika je stvar i za roditelje i za djecu. Već početkom godine počnu razmišljati koja škola je najbliža, najbolja, u koju idu djeca poznanika, društvo iz ulice ili drugari iz vrtića. Važna je to odluka za svakog roditelja, dok djeca to vrijeme uglavnom provedu radeći ono što najbolje znaju – igrajući se, nevoljko pristajući da nauče neko novo slovo i ne razmišljaju uopće šta škola znači. Tek joj se s vremena na vrijeme raduju ili je mrze, u zavisnosti od toga šta su im o školi pričali stariji drugari ili braća i sestre.

Niko od njih uglavnom ne zna da je škola zapravo uvod u život u kojem igra ne može biti jedina zanimacija, u kojem postoje obaveze koje moraju izvršiti i očekivanja koja moraju opravdati.

Sejad Jahić, savjetnik za oblast obrazovanja u Pedagoškom zavodu Tuzlanskog kantona, ističe da se cijeli proces pripreme za školu treba odvijati kroz igru, bez rigidnog nametanja i zahtjeva. Dodaje da su istraživanja pokazala da su djeca prilično spremna za polazak u školu, dijelom zahvaljujući tome što odrastaju u porodicama koje se razlikuju od prijašnjih, dijelom zbog toga što žive u vremenu napretka tehnologije.

“Djeca od treće do pete godine imaju najeksplozivniji razvoj i u tom periodu djeca u gradskim sredinama uglavnom idu u obdaništa. Također, roditelji su pismeniji i obrazovaniji, a samim tim su i više zainteresovani za rani rast i razvoj djece i zbog toga djeca još u porodičnom okruženju savladavaju neke stvari. Osim toga, doba elektronike je njihovo vrijeme i u prilici su da do polaska u školu prođu faze šaranja, crtanja, čak i predstavljanja likova i predmeta. Prilično ovladaju motorikom, mogu držati olovku i nešto napisati, u nekim slučajevima savladaju čitanje i pisanje”, kazao nam je Sejad Jahić.

Kako bi djeca bila spremna za školu savjetuje da ih se konstantno ohrabruje i da ih se nagrađuje za svaki uspjeh.

“Filozofija stručnjaka je da treba vladati motivirajuća atmosfera, da roditelji i ostatak porodice trebaju podsticati djecu na rad, ohrabrivati ih, dati im podršku za svaki napredak, stalno im govoriti da će biti dobri učenici, da će školske obaveze rješavati uspješno, da će biti tačni i vrijedni. To su odgojne vrijednosti koje treba formirati”, ističe Jahić.

Veliku ulogu u pripremi igra i vrijeme provedeno u vrtiću te obavezni predškolski odgoj. Pored ostalog, djeca će za to vrijeme savladati probleme s prilagođavanjem.

“Djeca iz obdaništa su u prilici da upoznaju odgajatelje i da ih mijenjaju i tako se savladava prilagođavanje. Također, obavezan vid predškolskog odgoja je veoma dobra stvar jer djeca tu savladaju brojne vještine. I upisna komisija djeluje motivirajuće i dijete i tu stiče određena iskustva koja pomažu u otklanjanju strahova i tjeskobe, što su sasvim prirodne pojave, ali ne bi trebale da stvaraju anksioznost u smislu da negativno utječu na dijete. Zato su podrška i motivacija bitne”, tvrdi naš sagovornik.

Roditeljima i djeci poručuje da nijedan početak nije lagan, jer donosi obaveze i stvara tjeskobu, ali da su planovi i programi u potpunosti prilagođeni da djecu uključe u životne tokove, ali i da im početak škole bude upravo onakav kakav treba biti – veseo i radostan, za pamćenje.

Prema zakonu, u prvi razred osnovne škole roditelji su dužni upisati dijete koje će do septembra napuniti šest godina, a upis se obavlja u martu, aprilu i augustu na osnovu spiskova školskih obveznika koje školama dostavlja nadležni organ općine na čijoj teritoriji se nalazi škola. To znači da se u prvi razred u školskoj 2018/2019. godini upisuje generacija djece rođena od 1. marta 2011. do 28. februara 2012. godine.

Ocjenu sposobnosti djece pri upisu u osnovnu školu obavlja komisija sastavljena od pedagoga i nastavnika razredne nastave, uz prethodno pribavljeno ljekarsko uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.

Ukoliko dijete koje se smatra obveznikom ne bude upisano u školu, predviđene su novčane kazne koje se kreću od 100 do 5.000 KM, u zavisnosti od kantona kojem pripadate.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE