Portal 072info

Savjeti za sve one koji imaju problema sa pamćenjem

Koliko se puta u sedmici lupnete po čelu i ljutite se uz poneku psovku jer se ne možete sjetiti neke sitnice, imena čovjeka kojeg ste maloprije sreli, znate ga godinama, ali ga dugo niste vidjeli, ime vam je na vrhu jezika, ali nikako da ga izlistate.

Svi će priznati da im se ovo događa i znaju da naš mozak slabi zbog starenja, pretjerane upotrebe alkohola… ali mnogi ne znaju da na pamćenje utječu i neke manje očite stvari koje ga ugrožavaju svakodnevno, prenosi net. 
 
Šta ugrožava pamćenje? 
 
1. Reklame (moć oglašavanja) 
 
Svi reklamni proizvodi igraju na notu nostalgije i ističu kako je u proteklim vremenima ili u djetinjstvu bilo lijepo, jer baš tako mogu utjecati na pamćenje. Njihovo djelovanje je usmjereno na brisanje nečega što je možda u starim vremenima bilo loše. To je razlog zbog kojeg se neki stariji ljudi s nostalgijom sjećaju prošlog stoljeća ili života u Jugoslaviji kao razdoblja u kojem su dobro živjeli, jer ga baš takvog prodaju neki oglašivači ili trgovci. 
 
Isto je dokazala i znanost. Jedan od primjera za to je eksperiment u kojem su znanstvenici skupinu ljudi uvjerili da su kao djeca u Disneylandu upoznali Zeca Dugouška tako što su im taj događaj detaljno opisali. Sudionici su se najednom svega ‘jasno sjetili’ unatoč činjenici da spomenuti crtani lik nije nikada bio u Disneylandu. Obavljen je cijeli niz sličnih eksperimenata, kojima je bio cilj dokazati kako pamćenje nije fiksno i statično, nego se neprestano osvježava i dopunjava novim informacijama. 
 
2. Pritisak vršnjaka 
 
“Peer pressure“, odnosno pritisak vršnjaka dokazuje da pamćenje ponekad nije samo stvar pojedinca, nego je dinamičan pojam koji dijelimo i s drugim ljudima. To može biti praktično, jer kad nam pobjegne nešto iz memorije nakon protoka vremena od nakon događaja, pitamo ljude oko sebe koji su mu svjedočili, ali to je kolektivno pamćenje loše u slučaju da nam svjedoci događaja izmijene činjenice o njemu, piše Slobodna Dalmacija. 
 
Istraživanje u kojem su znanstvenici s pogrešnim opisom događaja zbunili grupu tinejdžera koja je bila upletena u određeni događaj, potvrđuje da je naše sjećanje podložno pripovjedanju drugih ljudi. Naime, iako je opis događaja bio iskrivljen /pogrešan čak se 70 posto tinejdžera s tim opisom složilo, zato što su ih znanstvenici uvjerili da su takav opis dali njihovi vršnjaci i prijatelji. 
 
3. Google briše višak 
 
Budući da pamćenje djeluje po principu “koristi ili izbriši“, jedan od manjih neprijatelja pamćenja je i internet. Naime, upravo zaslugom napredne tehnologije i interneta iz našega sjećanja blijede neka znanja koja smo prikupili još u osnovnoj školi, jer smo mislili da nam ona više ne trebaju jer se možemo osloniti na modernu tehnologiju. Primjerice, pokušajte se sjetiti kada ste zadnji put oduzimali bez kalkulatora na svome telefonu ili računalu? Biste li znali više dijeliti ili oduzimati ‘pješice’ ili vam je ipak potrebno malo osvježiti sjećanje? 
 
Rezultati jedne studije pokazali su da ljudi lakše pamte u koju su mapu/file na računalu spremili određenu datoteku, dok daleko teže pamte sadržaj neke datoteke. Zapravo, naše pamćenje oduvijek funkcionira po principu ‘koristi ili izbriši’. Ako samo teško pamtite datume rođenja svojih bližnjih, jednostavno pitate prijatelja ili rođaka. Na sličan način danas mnoge informacije koje trebamo jednostavno ‘proguglamo’. 
 
4. Status samca 
 
Finska studija je pokazala da dugotrajni status samca ne utječe samo na seksualni život, nego i na pamćenje. Obuhvatila je 1400 ljudi starih oko 50 godina. Ponovno su ih intervjuirali nakon 20 godina i otkrili da su zaboravljivost i demencija znatno prisutniji kod samaca, razvedenih i udovaca. 
 
Stručnjaci to objašnjavaju činjenicom što česti razgovori koji se odvijaju među partnerima pomažu očuvati moždanu aktivnost i dobro pamćenje. Parovi svoje pamćenje jedno drugome dopunjuju. Jedina razlika između Googla i bračnih partnera je vjerojatno ta da se Google nikada ne naljuti ako mu u istom danu pet puta postavite isto pitanje. 
 
5. Prekomjerna tjelesna težina 
 
Neke studije, među kojima je i ona objavljena u časopisu Women’s Health Initiative, dokazuju da ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom imaju slabije pamćenje čak i u slučaju kada ne boluju od dijabetesa i visokog krvnog tlaka. Jedno od mogućih objašnjenja je i nedovoljno kretanja. Sve ovo još je jedan dobar razlog zbog kojeg je pametno osloboditi se viška kilograma, naći partnera i ograničiti upotrebu interneta. 
 
Šta potiče pamćenje? 
 
Ne pada vam vjerojatno na pamet da nekim od svojih svakodnevnih navika zapravo jačate memoriju. O prirodnim stimulatorima pamćenja može se pričati u zabavnom tonu, ali ne pretjerujte, jer tajna njihove snage leži upravo u umjerenosti. 
 
1. Kofein 
 
Neki se kunu u dobar učinak kave i tvrde da je kofein izvrstan prirodni stimulator pamćenja, dok drugi ističu njegove štetne zdravstvene učinke. No, nitko ne može pobiti djelovanje kofeina na budnost i koncentraciju, pa onda posljedično i na pamćenje. 
 
Unatoč tome, prije nego što počnete kuhati litre kave u nadi da ćete probuditi neke davno zaboravljene uspomene, ne zaboraviti i na negativne učinke i kavu konzumirajte umjereno, u preporučenim dozama – a to je maksimalno 2 do 3 šalice dnevno. 
 
2. Drijemanje 
 
Ako ste među onima koji nakon obilnog ručka rado malo ubiju oko, razveselit će vas podatak da kratko drijemanje poboljšava tzv. deklarativno pamćenje. To je ono koje koristimo kada učimo za ispit, npr. važne činjenice, definicije i slično. Ako ste cijeli dan biflali, obvezno napravite pauzu i malo ‘ohladite’, ali ne dulje od 45 minuta, jer ćete inače upasti u predubok san i poništiti pozitivan učinak drijemanja koji je dobar saveznik pamćenja. 
 
3. Tjelovježba 
 
Muškarci su obično u boljoj formi nego žene, ali to još uvijek ne znači da vježbaju dovoljno. Vjerojatno su svi dobili dovoljno savjeta o tome za što je sve vježbanje korisno, pa samo treba dodati još jednu prednost – fizička aktivnost je važan prirodni stimulator pamćenja. 
 
Već samo izbjegavanje loših kalorija može vam pomoći naći zagubljene ključeve ili novčanik. Zaboravite kebab, iziđite u park s biciklom, popnite se uza stepenice pješice na svoj 4. ili 12. kat i otiđite pješice do svoga dućana. I takav najjednostavniji tjelesni napor pozitivno će utjecati na pamćenje. 
 
4. Alkohol 
 
Na dnu popisa prirodnih stimulatora memorije je onaj tekući – alkohol. Iako se uz njega obično vezuju neke druge asocijacije, alkohol u umjerenim količinama, a to je jedno do najviše dva alkoholna pića dnevno može poboljšati pamćenje i čak spriječiti senilnost, ako čuvate i prakticirate tajnu o umjerenosti. U protivnom, veće količine alkohola mogu ozbiljno i trajno oštetiti pamćenje. Ako ostanete na čašici do dvije, možete biti potpuno sigurni da ćete sačuvati zdravlje, pa tako i pamćenje, dok sve više od toga nanosi našem organizmu više štete nego koristi. 
 
5. Usredotočenost 
 
Ako želite poboljšati usredotočenost na jednu stvar, pokušajte to ostvariti kroz svakodnevno 10-minutno vježbanje. U miru se pogledom usredotočite na jedan objekt. Čim vam se učini da vam misli lete na nešto drugo, vratite se opet na promatrani objekt. Svaki dan odaberite neki drugi, a uskoro ćete primijetiti povećanu sposobnost da se usredotočite.

cazin.net

Podijelite članak