Sedam “zdravih” navika koje su zapravo loše za vas

Ako želite da živite dug i sretan život, onda je briga o zdravlju najbolji mogući način. Problem je što je ponekad teško znati šta je dobro za vas, a šta nije. Nalazi studija se često sukobljavaju i različiti doktori često daju različite savjete. To je samo jedan od razloga zašto mnogi ljudi odlučuju tražiti drugo mišljenje kada donose važne medicinske odluke. Pogledajte sedam takozvanih “zdravih” navika koje možda, u stvari, ipak nisu toliko zdrave.

1. Treniranje svaki dan

Niko ne dovodi u pitanje važnost redovnog vježbanja. Kretanje vašeg tijela može poboljšati zdravlje vašeg srca, pomoći vam da održite zdravu težinu, poboljšate raspoloženje i pruži vam više energije, prema Mayo Clinic – a to su samo neke od prednosti koje vježbanje nudi. Ali kada radite naporno i znojite se svaki dan, stručnjaci kažu da je važno da se odmorite, prenosi BestLife.

“Vježbanje je apsolutno sjajno i zdravo za vaše tijelo – ali postoji nešto što je ‘previše dobre stvari’”, rekla je za Best Life certificirana porodična doktorica, Laura Purdy, MD.

Povrede prekomjerne upotrebe i pretreniranosti su veoma česte. Stvari kao što su tendinitis, istegnuće mišića, frakture stresa, pa čak i samo umor i iscrpljenost mogu se desiti kada guramo svoja tijela predaleko, ili dalje nego što žele.

Zato je veoma važno da je vježbanje umjereno, posebno kada znamo da su aktivnosti bezbijedne za nas.

2. “Duže spavanje” vikendom

Sleep Foundation kaže da je većini odraslih potrebno između sedam i devet sati sna svake noći za optimalno zdravlje. Ali ako vam nedostaje taj iznos,  nećete moći to nadoknaditi tako što ćete spavati više tokom slobodnih dana.

U stvari, istraživanje iz 2017. pokazalo je da žene koje su spavale dva ili više sati ‘viška’ vikendom kako bi “nadoknadile” san imaju veću vjerovatnoću za loše zdravlje srca od onih koje to nisu uradile tokom vikenda.

“Za naše tijelo je zapravo bolje i zdravije da imamo dosljedan raspored”, objašnjava Purdy. “Važno je da težimo što je više moguće da idemo u krevet i budimo se u isto vrijeme svaki dan. Naš mozak, naša tijela, naši sistemi i naši hormoni najbolje funkcionišu kada im damo vrlo predvidljiv ciklus ispravnog količina vremena budnosti i spavanja. Ako imate posebno iscrpljujuću sedmicu, bolesni ste ili putujete, možda će biti potrebno da spavate s vremena na vrijeme. Ali stvaranje navike da imate nepravilan raspored spavanja zapravo može dovesti do više štete nego dobra kada je u pitanju higijena sna i odmor koji vam je potreban noću.”

3. Šolja biljnog čaja prije spavanja

Pijuckanje tople šolje biljnog čaja može izgledati kao dobro pripremanje uma i tijela za san svake noći, ali taj umirujući napitak možda neće imati efekat kakvom se nadate.

Kao prvo, morate biti sigurni da zaista pijete čaj bez kofeina. Ashley Haywood, osnivačica i izvršna direktorica kompanije za proizvodnju čaja Embrew, ističe da samo zato što se čaj prodaje kao “biljni”, to ne znači da vas neće držati budnim.

“Postoji pogrešan naziv da svi biljni čajevi ne sadrže kofein”, ističe ona te dodaje, „ali ako se čaj prodaje kao biljni, to jednostavno znači da nije od biljke Camellia sinensis“, kaže ona, napominjući da biljke poput ginsenga, ginka i guarane zapravo daju energiju.”

Najbolje ih je izbjegavati ako se pokušavate smjestiti za duboku noć.

4. Opuštanje uz čašu crnog vina

Još jedan popularan način opuštanja – ispijanje čaše crnog vina – možda i nije zdravi gutljaj za srce kojem se nadate da jeste (iako su prethodna istraživanja tako navela).

Studija iz novembra 2022. objavljena u JAMA Network Open otkrila je da je konzumiranje bilo koje količine alkohola štetno za vaše zdravlje.

“Alkohol je štetan za zdravlje počevši od vrlo niskih nivoa”, rekao je Tim Naimi, MD, MPH, za New York Times. “Rizik počinje da raste znatno ispod nivoa na kojem bi ljudi pomislili.”

Dr. Marissa Esser, vodeći autor studije, rekla je da čak i ako slijedite smjernice za sigurnu konzumaciju alkohola, “postoje rizici čak i unutar ovih razina, posebno za određene vrste raka i neke oblike kardiovaskularnih bolesti”.

5. Potamnjivanje kože

Iako smo vjerovatno svi dobro svjesni veze između izlaganja suncu i raka kože, neki od nas još uvijek gaje uvjerenje da je malo boje nakon provedenog vremena na suncu zdravo, a neki čak povezuju blijedu kožu sa bolešću; Purdy, međutim, odlučno osporava tu ideju.

“Definitivno nemojte pocrniti! Uvijek, uvijek, uvijek nosite kremu za sunčanje na bilo kojoj izloženoj koži, a ako trebate preplanuti, koristite proizvode za sunčanje bez sunca”, kaže Purdy.

“Sunčeve zrake, iako da, jačaju vitamin D, također stare kožu i povećavaju rizik od raka kože. Ne znam da postoji zdrava ili dobra ili poželjna količina izloženosti UVA i UVB zrakama koju mogu preporučiti. Vitamin D možete dobiti i iz hrane ili dodataka prehrani ako mislite da vam je to potrebno više u životu i ishrani. Ali nikada ne bih preporučila da praktikujete izlaganje suncu ili solariju kao sredstvo za tamnjenje kože”, zaključila je ona.

6. Totalno izbacivanje šećera

Gomila dokaza pokazuje koliko je šećer loš za nas – posebno rafinirani šećeri koje ćete naći u mnogim prerađenim namirnicama, pečenim proizvodima i drugim poslasticama.

„Unos rafinisanog šećera povezan je sa stanjima poput gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti“, kaže Healthline.

Ali umjerenost je ključ svega, uključujući i potrošnju šećera. Studija objavljena u izdanju American Journal of Clinical Nutrition iz maja 2014. pokazala je da dodana konzumacija šećera nije povezana s povećanim rizikom od smrti, nakon praćenja više od 350.000 odraslih osoba više od 10 godina.

Američko udruženje za srce (AHA) preporučuje “ograničavanje dodanih šećera na najviše 6 posto kalorija svaki dan”, dodajući da za većinu žena u SAD-u “to nije više od 100 kalorija dnevno, ili oko 6 čajnih žličica šećera. Za muškarce, to je 150 kalorija dnevno, ili oko 9 kašičica.”

Zanimljiva napomena: AHA ne pravi razliku između vrsta šećera, pa iako možda mislite da su takozvani “prirodni” šećeri bolji, to možda i nije toliko važno.

“Vaše tijelo nema pojma da li je (šećer u vašoj ishrani) došao iz stolnog šećera, meda ili nektara agave. Ono jednostavno vidi molekule šećera monosaharida”, rekla je za Healthline Amy Goodson, MS, RD.

7. Konzumiranje kombuče – prirodnog probiotika

Iako nije neophodno isključiti sav šećer, i dalje je dobra ideja da svoju potrošnju držite pod kontrolom – ali ponekad je to teže nego što mislite.

Mnogi ljudi ovih dana piju kombuču u pokušaju da poboljšaju zdravlje svojih crijeva. Ali gazirani napitak dodaje nepotrebne – i prazne – kalorije vašoj svakodnevnoj prehrani.

“Napici zaslađeni šećerom (SSB) ili zaslađena pića vodeći su izvori dodanih šećera u prehrani”, upozoravaju Centri za kontrolu bolesti (CDC) – a to uključuje kombuču kupljenu u trgovini, koja sadrži u prosjeku 20-24 grama šećera po boci.

“Često pijenje zaslađenih napitaka povezano je s debljanjem, gojaznošću, dijabetesom tipa 2, bolestima srca, bolestima bubrega, bezalkoholnom bolešću jetre, karijesom i karijesom, te gihtom, vrstom artritisa”, navode iz Centra.