Sidran: Ako ode Dodik, doći će nam drugi Dodik

sidran 1

Gost ovosedmične „Crvene olovke“ je akademik Abdulah Sidran. Na početku intervjua Sidran je podijelio svoje iskustvo borbe s koronavirusom.

– Korona zapravo i ne prolazi. Mi smo u jednom stanju u kojem imate osjećaj da je ta beštija u vama ostavila svoje delegate, svoje opunomoćenike i da oni po svojoj volji, a nevidljivim uzrocima i povodima vas jedno jutro polome. A jučer sam bio zdrav i vedar – kazao je Sidran.

Pravljenje kulta

Akademik smatra kako uzrok malog broja vakcinisanih u našoj zemlji leži prije svega u nepovjerenju koje prema institucijama imaju naši građani.

– Zdravstveni sistem je destimulativan. Sve to kako je tehnički, proceduralno uređeno destimulira čovjeka. Ta neuređenost zdravstvenog sistema sigurno je jedan od psiholoških razloga zbog kojeg čovjek nerado ide u bolnice. Ja znam da sam u tim čekaonicama bezbroj puta obolio. Dođem zdrav, a izađem bolestan, čekajući na propuhu u tim čekaonicama – istakao je Sidran.

Nesretni trenutak

Akademik kaže kako je kapitalni nesretni trenutak za Bošnjake u BiH bio 11. septembar 2001. godine.

– Taj latentni i uspavani fenomen islamofobije se tad razbuktao do neshvatljivih razmjera. To živi i tinja u evropskom čovjeku, jer tri ili četiri stotine godina je neka turska vojska opsjedala Beč, opsjedala Krakov… To je moguće objasniti, ali nije moguće objasniti da je u današnjoj Evropi islamofobija jača od antifašizma – potcrtao je Sidran.

Smatra da je trenutne udare na državu BiH pogrešno posmatrati samo kroz djelovanje Milorada Dodika.

– Mene ne zanima trgovac iz Laktaša. Nama je svejedno, ako ode Dodik, doći će nam drugi Dodik. Bilo koga zamisli na njegovom mjestu, neće se promijeniti odnos prema ključnom pitanju – treba li BiH da postoji kao država. Ako se oni kunu u vječitost, onda se time kunu u vječnost mržnje prema Bosni – zaključio je Sidran.

Svebosanski sabor

Sidran je otkrio nešto i o planovima organizacije svebosanskog sabora.

– To je ideja koju je prije mene izgovorilo desetak jačih i pametnijih ljudi. Svi moramo biti saglasni da ovaj povijesni trenutak nije nimalo lakši od onoga u ratu, a u smislu međunarodnog prava, teži je nego što je onaj bio tada. U prvom planu bi bila sudbina države, hoćemo li opstati. Da bismo došli do pravog odgovora, mora se napraviti saldo društvenih zbivanja u posljednjih 30 godina – istakao je Sidran.

IZVORAvaz
Prethodni članakGoran Čerkez: Kraća izolacija za potpuno vakcinisane
Sljedeći članakPočelo suđenje za nesreću u kojoj je poginuo Šaban Šaulić