Siva zona pojede milijardu KM u turizmu BiH

Ti podaci pokazuju i da je u prošloj godini došlo do rasta broja turističkih posjeta i noćenja za 21, odnosno 25 odsto, u odnosu na godinu dana ranije.

Međutim, turistički radnici ističu da su ovi podaci, kao i većina zvaničnih, komični i tragični, naglašavajući da siva ekonomija u turizmu košta BiH oko milijardu maraka godišnje. “U Međugorje dođe milion i po ljudi godišnje, a mi se borimo da u čitavu BiH dođe milion. Ovo prije zareza je ‘siva zona’, a ovo poslije zareza su zvanični podaci. Nažalost, turizam je grana privrede u BiH s najvećom zonom sive ekonomije”, rekla je Asja Hadžiefendić-Mešić, portparol Turističke zajednice FBiH i Turističkog udruženja BiH. Ona je u prilog svojoj izjavi dala jedan zanimljiv podatak o italijanskoj avio-kompaniji, koja ide dva puta sedmično za Mostar, jer se, kako su rekli prilikom promocije nove linije, javila potreba za tim zbog milion Italijana koji godišnje posjete BiH.

“Ako nam ovo nije dovoljan podatak šta se sve radi, onda ne znam stvarno o čemu pričamo. Da nije tragično, bilo bi smiješno”, rekla je Hadžiefendić-Mešićeva. Prema Svjetskom vijeću za turizam, turizam u BiH je iznosio 13 odsto ukupnog izvoza, a prema podacima Centralne banke BiH, od turizma smo prošle godine prihodovali nešto više od milijardu KM. Kada se na to doda stav Svjetske turističke organizacije da bh. podaci predstavljaju najviše 50 odsto od stvarnog ukupnog broja, prostom računicom dođemo do podatka da siva zona pojede više od milijardu maraka godišnje.

“Zamislite koji je to kolač koji pojedinici uzimaju, ali daleko od toga da bi oni to radili da im zakon i nadležni nisu dozvolili. U Hrvatskoj, koja je za nas sređena zemlja, ministar čim vidi da je povećan broj gostiju, a nije i fiskalnih računa, leti u Dalmaciju i naređuje poreskoj da ide u kontrolu, dok u centru Sarajeva imate objekte koji pet godina nisu uplatili jednu marku za boravišnu taksu”, ističe Hadžiefendić-Mešićeva. Kako kažu naši sagovornici, ovakve stvari kod nas analiziraju samo pojedini turistički radnici i pokoji novinar. Iz Mostara kažu da ćemo ovakvo stanje gledati još dugo vremena ukoliko ne dođe do strože kontrole nadležnih inspekcija.

“Ja stvarno ne znam ko je pravio te podatke o broju posjeta turista u BiH, ali to je nemoguće. U toku godine Mostar, Neum i Međugorje posjeti i više od dva miliona ljudi. To što su oni objavili su podaci broja boravišnih prijava, a ne turista i tu je velika razlika”, naveo je Andrija Krešić, direktor Turističke zajednice Mostar. Muris Čičić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, rekao je kako je sve ovo poznato već godinama unazad, ali da vlast ne da ništa ne preduzima da to suzbije, nego još i učestvuje u tome.

 “Pojedine lokalne vlasti imaju svoj udio u tome, a ovdje se radi o kriminalnim aktivnostima, kolike su tačno cifre, to je nemoguće reći, ali su ogromne to je sigurno”, rekao je Čičić i istakao kako ga ovo podsjeća na priču o propasti Grčke.