Slabi kupovna moć građana: Nekad 100 KM punilo kolica, sad stane u kesu

Konvertibilna marka formalno nije devalvirala. Njena vrijednost već skoro tri decenije vezana je za euro kroz valutni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine. Ipak, ono što građani svakodnevno osjećaju jeste “tiha devalvacija”, odnosno pad kupovne moći izazvan rastom cijena i inflacijom. Drugim riječima, novčanica od recimo 100 KM danas vrijedi isto na papiru, ali mnogo manje u prodavnici. Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, valuta bi tebala da poskupi onoliko koliko ju je inflacija pojela. 

– Euro bi trebao biti šest KM. Da je šest KM, slabo bismo mi šta uvozili, a mnogo toga bi proizvodili i izvozili. To bi bio dobar priliv i zarada. Ono što se stvarno dešava je poskupljenje ili inflacija, ali ona je često uvezena – kazao je Pavlović.

Govoreći o kupovnoj moći, prema zvaničnim svjetskim statistikama, BiH je među najsiromašnijim zemljama u okruženju, rame uz rame s Albanijom.

Kupovna moć

Prema posljednjim dostupnim podacima za 2026. godinu, prosječna neto plaća u Federaciji BiH iznosi između 1.643 i 1.671 KM, zavisno od mjeseca na koji se podaci odnose. Federalni zavod za statistiku objavio je da je prosječna neto plaća za januar 2026. iznosila 1.671 KM, dok je za februar 2026. iznosila 1.643 KM. 

Istovremeno, sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u FBiH u 2026. godini iznosi gotovo 3.340 KM mjesečno. Savez samostalnih sindikata BiH objavio je da je potrošačka korpa za april 2026. iznosila 3.340,70 KM. To praktično znači da prosječna plaća u Federaciji BiH danas pokriva tek oko 49 posto osnovnih troškova života jedne četveročlane porodice.

Novac „nestaje“

Dok se nekada sa 100 KM mogla obaviti ozbiljna sedmična kupovina, danas taj iznos često nije dovoljan ni za nekoliko osnovnih namirnica i kućnih potrepština.

Početkom 2000-ih godina novčanica od 100 konvertibilnih maraka imala je znatno veću vrijednost nego danas. S tim iznosom građani su mogli kupiti više od 60 hljebova, oko 50 litara ulja, desetine kilograma brašna i šećera, ali i napuniti korpu osnovnim prehrambenim proizvodima za cijelu porodicu. Stotinu maraka tada je predstavljalo ozbiljan dio kućnog budžeta i bilo dovoljno za višednevnu, pa čak i sedmičnu kupovinu.

Danas je situacija potpuno drugačija. Isti iznos uglavnom je dovoljan tek za nekoliko vrećica iz marketa i osnovne namirnice koje mogu trajati svega nekoliko dana. U mnogim domaćinstvima 100 KM danas pokrije tek jedan veći račun za gorivo, higijenske proizvode ili nekoliko osnovnih artikala poput mlijeka, mesa, ulja i hljeba. Upravo na tom primjeru građani najbolje osjećaju koliko je kupovna moć oslabila i koliko je novac izgubio stvarnu vrijednost u odnosu na period od prije dvadesetak godina.

– 100 KM je u posljednjih deset godina izgubilo svoju vrijednost najmanje za 50 posto. Što se mogli kupiti nekad sada ne možete ni pola toga – istakao je Pavlović.

Povećanje plaća

– Moramo razumjeti da oni koji su u administraciji moraju da dijele sudbinu građana, a to znači da nema povećanja plata u administraciji bez povećanja plate u privredi. Svako povećanje plata u administraciji odvaja ljude od realnog sektora i proizvodnje i usmjerava ih prema birokratiji po sistemu „radio ne radio, svira ti radio“. Moramo napraviti ozbiljne rezove i vratiti se privredi i poljoprivredi – kazao je Zoran Pavlović.