Portal 072info

Smanjuje se broj učenika, gase se brojne škole

Deseci škola i stotine odjeljenja u zemljama regije ove godine su ostali bez učenika, zbog čega su mnoga ugašena, a prosvjetni radnici ostali bez posla.

U Unsko-sanskom kantonu zatvara se čak 39 osnovnih škola, u pojedinim školama u bh. entitetu Republici Srpskoj upisano je po nekoliko učenika, dok su neka odjeljenja ugašena. U Hrvatskoj, nijedan učenik nije upisan u 137 škola, zbog čega će njih 12 prestati sa radom.

Bosnu i Hercegovinu je od 2013. do 2019. godine napustilo 186.000 stanovnika, prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Odlazak građana sada se počeo ogledati i u smanjenom broju učenika, pogotovo u područnim školama koje se zatvaraju.

“Prema trenutno dostupnim podacima, kada je u pitanju upis učenika u osnovne i srednje škole u školskoj 2019/20. godini u Federaciji BiH, u većini kantona je prisutan trend smanjenja broja upisanih učenika u prve razrede”, navode iz Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH. 

“Također, prema preliminarnim podacima s kojima raspolažemo, a koji se odnose na upis učenika u prve razrede srednjih škola, u Federaciji BiH se bilježi i smanjenje broja upisanih srednjoškolaca”, dodaje se, navodeći da se podaci o broju osnovaca i srednjoškolaca prikupljaju od nadležnih kantonalnih ministarstava, koja će, uglavnom, sa službenim podacima raspolagati, vjerovatno, tek krajem mjeseca, s obzirom na krajnje rokove upisa učenika u školske knjige.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture bh. entiteta Republike Srpske navode da je najmanje učenika upisano u školi u Oštoj Luci, njih troje, kao i u Šipovu, a u Trnopolju četvoro. Ipak, ističu da smanjenje broja učenika nije utjecalo na gubitak posla prosvjetnih radnika. 

“Izvjesno je da se smanjenje broja učenika odražava na normu prosvjetnih radnika, ali je na nivou aktiva direktora osnovnih i srednjih škola izvršena korektna raspodjela časova tako da nastavnici neće ostati bez posla.”

‘Mladi ljudi odgađaju stvaranje porodice’

Amer Osmić, docent na Odsjeku sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kaže da će se ovaj trend nastaviti te će broj učenika biti još manji, što zbog odlaska stanovništva što zbog pada nataliteta, jer situacija u BiH je nesigurna za bilo kakvo dugoročno porodično planiranje.

“Sve se to odnosi na ukupni društveni ambijent u BiH, koji je se interpretira kao sveopće nesiguran za bilo kakvo dugoročno planiranje, šta to znači – da mladi ljudi vrlo često odlučuju odgoditi stupanje u brak, zbog egzistencijalnih problema, nezaposlenosti, nesigurnosti, jer su oni na osnovu svog odgoja, onoga što žive i vrijednosti koje imaju, navikli da se prvo mora biti spreman izdržavati određenu porodicu pa onda stvarati porodicu, što je i razumljivo i logično.”

Kako navode iz Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH, prema trenutnim podacima, do sada je najveći trend smanjenja upisanih učenika u prve razrede osnovnih škola zabilježen u Unsko-sanskom, Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu. 

Kako je ranije saopćilo Ministarstvo Unsko-sanskog kantona, od ove školske godine zatvara se čak 39 osnovnih škola, uglavnom područnih, a bez posla će ostati 229 učitelja i nastavnika. 

Međutim, na naš upit o ovakvim alarmantnim podacima, iz ovog ministarstva nismo dobili odgovor. 

BiH ostaje bez sela

S druge strane, kako nam je rečeno u federalnom ministarstvu, u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde te Kantonu Sarajevo, zabilježen je porast broja upisanih prvačića.

“Situacija je alarmantna na područjima po kantonima u Federaciji BiH, to su dominatno Unsko-sanski kanton, Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton te generalno cijela RS, ali kakav trend vidimo – gase se škole i one će se gasiti, ali to će se dešavati upravo u onim ruralnijim dijelovima”, kaže Osmić.

Prema njegovom mišljenju, u većim gradovima kao što su Banjaluka, Sarajevo, Tuzla, Zenica, Mostar, nema ovakvih problema sa stvaranjem odjeljenja, što upućuje i na odlazak mladih ljudi, ne samo u inostranstvo, nego sa sela u gradove.

“Mogu slobodno reći da mi ostajemo bez sela, jer ti ljudi ne žele, neće, nemaju uslove da na bilo koji način počnu ili ostvare egzistenciju na selu a da se njihov rad vrednuje i da oni zarađuju i opskrbljuju svoje domaćinstvo sasvim pristojno kako to mogu u gradu. Zbog toga ostavljaju svoje domove, ognjišta, porodična imanja i migriraju iz sela u grad. Smatram da je to najveći problem što nedostaju učenici u područnim školama.”

Bez državne strategije

Osmić ističe da u BiH nedostaje nacionalna strategija o pronatalitetnoj politici, koja podrazumijeva da se pristupi problemu od vrha, odnosno da država identificira sve probleme vezane za lokalne samouprave. 

“Dakle, država pokreće, entiteti i kantoni realiziraju a općine su one koje su na terenu koje to distribuiraju svojim korisnicima. Stvarni realni poticaji u poljoprivredi u BiH, da to poljoprivrednik osjeti, da mladi ljudi steknu dojam da je možda bolje se baviti poljoprivredom nego raditi u nekoj kompaniji, trgovini i slično.”

Međutim, Osmić upozorava da će se trend smanjenja broja učenika još više ubrzati a razlog zato je odlazak mladih ljudi u inostranstvo.

“Odlaze nam mladi ljudi u njkvalitetnijoj reproduktivnoj snazi, najkvalitetnijoj radno-aktivnoj dobi, mladi ljudi koji su najčešće visokoobrazovani i nisu u porodičnom statusu, i ti ljudi će onda za nekoliko godina u zemlji primitka stvarati svoje porodice i odgajati djecu, a ta djeca su ta koja nama nedostaju.”

Izvor: Al Jazeera

Podijelite članak
  • 46
    Shares