Šmit: Rusija bi mogla stvoriti krizna žarišta na Balkanu i destabilizovati BiH

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) upozorio je u intervjuu za Deutsche Welle da Rusija razvija “potencijal za destrukciju” na Balkanu, što bi moglo destabilizirati zemlje u ovoj regiji.

Šmit je rekao da Vladimir Putin potpiruje situaciju na Balkanu. Upitan šta to znači, odgovara:

– Situacija na zapadnom Balkanu je generalno stabilna ali nije pošteđena utjecaja agresorskog rata, koji Ruska Federacija vodi protiv Ukrajine. Mnogi ljudi strahuju od prebacivanja ratnog sukoba na ovo područje. Ja ne ali vidim potencijal za destrukciju, potencijal da se putem fake news-a i drugih metoda prouzrokuju krizna žarišta, koja bi mogla destabilizirati zemlje regije, posebno Bosnu i Hercegovinu. I to kod mene izaziva veliku zabrinutost.

Velika zabrinutot

Velika zabrinutost vlada i ovdje u Evropi. Vidjeli smo da je kancelar razgovarao s predsjednikom Srbije i premijerom Kosova. Vode se intenzivni diplomatski razgovori. Njemačka ministrica vanjskih poslova bila je u regiji, kao i ministrica odbrane. Na pitanje koliko bi Evropa trebala biti zabrinuta zbog gubitka utjecaja i kredibiliteta u pogledu pripreme puta tih zemalja EU, Šmit kaže:

– Prije svega, mogu reći da sam jako zahvalan njemačkoj vladi koja intenzivno vodi brigu o regiji. Ova regija, naime, postaje jedna od ključnih u stvaranju političke klime. Ona će to biti i nakon rata protiv Ukrajine. Vjerujem da korisna i razumna primjena instrumenata kojima raspolaže Evropska unija može djelovati stabilizirajuće i umirujuće. Na kraju ćemo se morati zapitati: Može li ova država – Bosna i Hercegovina i mogu li ostale zemlje u EU?

Copy

To će pokrenuti još nekoliko pitanja, a u međuvremenu moramo raditi na stabilizaciji prilika. To znači da moramo raditi na stvaranju povjerenja i koristiti taj kapital. Jer, ljudi očekuju da stvari više ne idu po zlu. Šta znači po zlu? U Bosni i Hercegovini ljudi su iskusili, posebno u Sarajevu, što znači tri godine živjeti pod opsadom, živjeti u uvjetima brutalnog rata i brutalnih sukobljavanja. I nitko, bez obzira kojoj etničkoj skupini pripadao, nema interesa da to ikada više doživi. Oni imaju veliko povjerenje u međunarodnu zajednicu i Evropu da to spriječi. To je zapravo suština onoga što je naš zadatak, kako bismo ovoj zemlji dali mogućnost da se samostalno razvija.

Zapadni Balkan na vrhu liste prioriteta

Zapadni Balkan je na vrhu liste prioriteta, također i ovdje u Berlinu. Njemačka ministrica vanjskih poslova bila je tamo u posjeti. Predsjednik Srbije i premijer Kosova posjetili su Berlin. Šmit je, odgovarajući na pitanje šta se time do sada postiglo, kazao sljedeće:

– Smatram da je, i ako trenutno ne mogu govoriti u ime Evropske unije ili njene politike, s globalne tačke gledišta potrebno djelovati po mjeri u ovisnosti od situacije u zemljama. Potrebni su nam prepoznatljivi pomaci u tim zemljama, koje će onda biti u stanju iskoristiti pravi trenutak za evropske integracije.

Ako neko ima utisak da se ništa ne mijenja na bolje, da je pravna država još uvijek slaba, da ne može pronaći posao ili adekvatne uvjete za posao – on reagira na to i odlazi u druge zemlje, u zemlje Evropske unije. Zato moramo stvoriti temelj za povjerenje. To nije lako. Ali postoje instrumenti koje bismo mogli koristiti.

Ako pogledate da je prošlo 27 godina od Dejtonskog sporazuma, onda se i sam čudim koliko malo je hrvatskoj, srpskoj i bošnjačkoj strani uspjelo uskladiti razlike u sjećanju na prošlost i pretopiti ih u zajedničko razumijevanje budućnosti. Svi se sjećaju onoga što je bilo, ali ne izvode baš pouzdane zaključke o tome što ne bi trebalo biti u budućnosti i do čega mora doći.

Visoki predstavnik u našoj zajednici je upitan kako procjenjuje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

– Iskorak će biti teško postići. I ovdje, kao promatrač, mogu zamisliti da bi postupno usuglašavanje imalo smisla. To za mene znači, što se tiče priznavanja Kosova, koje nije uslijedilo ni od strane pet članica EU-a, omogućiti u svakom slučaju pragmatičnu suradnju između dvije države, Kosova i Srbije. Iz kakve zemlje mi Nijemci dolazimo?

Imamo iskustvo u suradnji između Istočne i Zapadne Njemačke, iako nije bilo međusobnog priznanja. I takav pragmatičan način, koji se naravno ne može prenositi jedan kroz jedan, bila su to vremena hladnog rata i komunizma, ali ja bih izvukao iz toga misao: da nikada nećemo napraviti sve ono što je moguće, ali to što napravimo, napravit ćemo s dobrom voljom. Nažalost, to za sada nije prepoznato u odnosima između Srbije i Kosova. I na tome se mora raditi – rekao je Šmit za Deutsche Welle.

Amerikanci su opet tu

Ocijenio je i ulogu Sjedinjenih Američkih Država.

– Prije svega, moram zaključiti da su Amerikanci opet tu, da su se ponovo vratili u smislu da osjećaju odgovornost za regiju. Oni su decidirano postavili za cilj suradnju s Evropskom unijom i ona se mora dalje graditi. Hvala Bogu da u SAD-u više nemamo raspravu o razmjeni teritorija, koja bi kao trebala dovesti do smirivanja situacije u regiji”.

Na temelju Dejtonskog sporazuma, čiji je najveći uspjeh što je jednostavno donio mir i prekid vatre, moramo dalje razvijati zemlju. Može se reći: to je jako kasno ali kad to kažem, ne mislim da je prekasno, kako bi pokušali da uz američku podršku ipak dođe do jasne orijentacije u smjeru Evropske unije – kazao je visoki predstavnik u našoj zemlji.

Na pitanje koja su njegova očekivanja i nade, Šmit je odgovorio:

– Jako bi me razveselilo kada bi njemačka savezna vlada i njemački Bundestag odlučili da se Bundeswehr uključi u misiju EUFOR-a Althea. Ne radi se o tome da se ova misija samo brojčano ojača. Radi se o fleksibilnosti, kako bi se mogle provesti sigurnosna jamstva data građanima Bosne i Hercegovine.

To nema veze samo s brojem vojnikinja i vojnika, nego i s njihovim porijeklom. Dobro je i ispravno da se uključe i druge evropske zemlje. Ali, moje iskustvo mi govori da jedva da postoji zemlja u Evropi, kao što je BiH, u kojoj se Njemačka tako jako cijeni i uživa tako veliko povjerenje. I u to povjerenje se također mora ulagati i ono se može učvrstiti pristupanjem EUFOR-oj misiji Althea. Tim prije što će to također značajno povećati unutrašnju otpornost i odbranu društva i države Bosne i Hercegovine.

Hoće li upotrijebiti ovlasti zarad održavanja izbora

Mandat EUFOR-a ističe u novembru. Novinar Deutsche Welle-a je pitao Šmita koliki je rizik, kakve su šanse i da li misli da će Rusija staviti veto i blokirati tu misiju u budućnosti.

– Prošle sedmice sam podnio izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a o situaciji u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo je bilo čuti da je ruski doprinos ovoj raspravi ukazao na mogućnost veta na produženje EUFOR-ove misije Althea. Ali, to nije bila jasna najava. Više sam to shvatio kao nagovještaj da pod sadašnjim okolnostima, kao strana u ratu, usmjeravaju pogled na to što se sprema na jesen i što je izvedivo.

Po mom mišljenju to nije ključno pitanje ni za Rusku Federaciju, niti za druge zemlje. Ključno je pitanje podržava li se to u načelu ili se pokušava neka trgovina (nešto ispregovarati). To ćemo vidjeti. Mogu samo snažno preporučiti da se, svejedno kojim pravnim sredstvima, osigura nastavak EUFOR-ove misije Althea – istakao je Šmit.

Novinar DW-a je naveo kako Šmit, kao visoki predstavnik, ima skoro neograničenu moć i da može nadgledati demokratski izabrane nositelje političkih izbora. U oktobru su izbori i već postoje problemi s organizacijom i finansiranjem izbora. Šmit je upitan da li je spreman upotrijebiti svoje ovlasti kako bi omogućio održavanje ovih izbora.

– Pod jedan, izbori su esencija, srž demokracije. Onaj ko izbore degradira na taktički manevar, ne razumije da građanin kroz izbore ima temeljno pravo sudjelovati u upravljanju zemljom. Zato se izbori moraju održati, a svi moramo stvoriti uvjete za njihovo održavanje. Jako mi je žao što to do sada nije uspjelo državnoj vladi – Vijeću ministara, koje je, u vremenima u kojima BiH još nema usvojen fiksni proračun, nadležno i za donošenje odluke o financiranju izbora iz tog istog budžeta.

Više puta smo na to ukazivali na međunarodnoj razini, ne samo prijateljskim, nego i oštrim tonom. Moram reći da bih jako, jako volio vidjeti da Vijeće ministara usvoji proračun. Treba samo znati da međunarodna zajednica, a tu mislim i na sebe, neće dopustiti da izbori propadnu zato što nema novca. Novca u Bosni i Hercegovini ima i ako nitko ne bude spreman usvojiti i pokrenuti te mehanizme, onda se u pomoć mora pozvati međunarodna zajednica – poručio je Šmit u intervjuu za Deutsche Welle.

Prethodni članakMiralem Pjanić napušta Bešiktaš: Upoznao sam najbolje navijače na svijetu, žao mi je što vas sve ostavljam
Sljedeći članakBlinken: Rusija misli da će korištenjem hrane kao oružja slomiti duh ukrajinskog naroda