Srbija dobija ključnu ulogu na Balkanu, šta to znači za BiH?

Moskva aktivno povećava napetosti na zapadnom Balkanu, a njemačka vlada se želi tome energičnije suprotstaviti. Srbija u tome dobiva ključnu ulogu, ocenjuje njemačka štampa.

Već u uvodnoj napomeni autori kažu da je ruska invazija u Ukrajini vratila zapadnobalkansku regiju u fokus njemačke vanjske politike te da je prije svega diplomatski naglasak na Srbiji koja „s njenom bliskošću s Moskvom ima ključnu ulogu“.

Autori podsjećaju da se Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija ne mogu požaliti na manjak visoko rangiranih posjetitelja, jer je u martu u te tri zemlje dolazila njemačka šefica diplomatije Analena Berbok (Annalena Baerbock), s iste rute se upravo vratila ministrica obrane Kristin Lambert (Christine Lambrecht), a svoje posjete je najavio i kancelar Olaf Šolc (Olaf Scholz), za sada bez datuma, piše DW.

Dijalog stagnira

U Berlinu se kaže da je najkasnije od ruske aneksije Krima i istočne Ukrajine godine 2014. zapadnobalkanska regija pozornica sve tvrđeg odmjeravanja snaga s Moskvom. Kremlju je navodno na početku bilo stalo samo do toga da suzbije NATO, ali je odavno upotrijebio sva raspoloživa sredstva za utjecaj, od korupcije preko stranaka i crkve sve do sudjelovanja u kritičnoj infrastrukturi i energetske ovisnosti, kako bi potkopao približavanje Evropskoj uniji. Ali Moskva sada aktivno povećava napetost. Tome se njemačka Vlada želi energičnije suprotstaviti i aktivno pogurati europske integracije.

Autori teksta podsjećaju da je prilikom nedavnog posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Berlinu njemački kancelar Šolc izričito naglasio evropsku perspektivu zapadnobalkanskih zemalja.

– Srbija u tome dobiva ključnu ulogu, ne samo jer je s osam miliona stanovnika najveća i privredno najjača zemlja. Već i zato jer upravo ponovo izabrani Vučić nije samo slijedio cilj pristupanja svoje zemlje Evropskoj uniji, već je uvijek njegovao i odnose s ruskim šefom države Vladimirom Putinom – navodi se.

Autori potom objašnjavaju da je suštinski problem za Beograd Kosovo, a da njegovu neovisnost ne priznaje ni Moskva.

– Osim toga, Vučić ima značajan utjecaj u bosanskohercegovačkoj federalnoj jedinici Republici Srpskoj, u kojoj Moskva podržava secesionističke tendencije srpskog lidera Milorada Dodika. Bilo je riječi o tome da Njemačka pošalje dodatne vojnike u okviru misije Europske unije Althea, ali Lambret nije davala obećanja – stoji dalje u tekstu.

Autori podsjećaju da je njemački kancelar Šolc ugostio Vučića i Kurtija, te da dijalog Beograda i Prištine stagnira već deset godina. U Njemačkoj je dogovoreno makar to da se pregovarački timovi sretnu 13. jula.

Autori primjećuju da se nova njemačka inicijativa pomno prati u regiji. 

Da je proces približavanja zastao kriv je svakako i EU. Prošlog oktobra je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), vjerojatno iz unutarnjopolitičke računice, iznenađujuće stavio veto na početak pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom – time je između ostalog poljuljao političku karijeru premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva, koji je protiv velikih otpora kod kuće slijedio reformski kurs u pravcu Europe. Razočarenje i osjećaj da ih EU ne želi zadržali su se sve do danas u tim zemljama i naposljetku je to dodatno osnažilo legendarnu srpsku „politiku ljuljačke“ između Istoka i Zapada“.

Osjetljivo balansiranje

Autori teksta u listu Süddeutsche Zeitung konstatiraju da je udio zagovornika pristupa Evropskoj uniji u Srbiji na povijesno niskoj razini, ali da se bulevarski listovi u zemlji okreću donekle kritičkom odnosu prema Moskvi. U tekstu se ocjenjuje kako je malo vjerojatno da će Beograd uvesti sankcije Moskvi kao što to traži Berlin, ali i da se Srbija pridružila rezoluciji u Ujedinjenim narodima koja je osudila rusku invaziju na Ukrajinu.

– Za Srbiju je to osjetljivo balansiranje; zemlja je suštinski ovisna o ruskom plinu, a u kosovskom pitanju ima najvažnijeg međunarodnog pokrovitelja – zaključuju autori teksta u minhenskom dnevnom listu.

Subotnje izdanje njemačkog list Bild – BildPlus – objavilo je pak tekst pod naslovom „Otvara li Putin stare rane na Balkanu?”. Autor podsjeća na to da rane iz devedesetih još nisu zacijelile i da ih rat u Ukrajini ponovo otvara. Poslije nabrajanja općepoznatih činjenica analiza se okreće Srbiji. 

Načelno su Srbi i Rusi bili saveznici, i kao narodi i kao države. Važni političari i danas govore o „bratskom narodu”. Ta povezanost ima dugu povijest (koja seže u 19. stoljeće) i prožeta je slavenskom i pravoslavnom tradicijom.

Autor potom konstatira: „Politički su Srbija i Rusija danas makar djelomično jedna cjelina. Jasan signal je Humanitarni centar u Nišu.”

Mjesto u EU

Autor potom objašnjava da zapadni analitičari u tom centru vide vojnu bazu, preko koje Rusija može širiti svoj utjecaj u regiji. U tekstu se predočavaju sve poznate činjenice – da srbijanska vojska vježba s jedinicama Sjevernoatlantskog saveza, kao i da su tabloidi, koji su bili nekritički prema Rusiji, donekle promijenili kurs zbog Putinove izjave o Kosovu: 

– Time tiranin iz Kremlja vidi Kosovo kao neovisno – zaključuje autor.

U drugom dijelu teksta autor se bavi Bosnom i Hercegovinom: 

-Utjecaj Kremlja u regiji je veliki. „Živjela Rusija!” vikao je u mikrofon u travnju Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, na jednom skupu u Bijeljini – prisutni su aplaudirali.

Potom autor nabraja i ostale grijehe Milorada Dodika – njegovo uspoređivanje njemačkog socijaldemokratskog zastupnika Adisa Ahmetovića sa članom „Hitlerove mladeži” jer je zahtijevao još njemačkih vojnika u BiH. Potom citira Floriana Biebera sa Sveučilišta u Grazu koji kaže da je pasivnost Zapada dovela do nestabilnosti u zemlji.

U članku se navodi i uvjetovanje pristanka na članstvo Švedske i Finske u Sjevernoatlantskom savezu koje je naveo hrvatski predsjednik Zoran Milanović – uvjet je, prema njemu, promjena izbornog zakona u BiH u korist Hrvata.

Potom autor konstatira da su dugo Sjedinjene Američke Države vodile zapadnu balkansku politiku, a da sada to pokušava Berlin. On navodi izjavu njemačkog kancelara Šolca da je svim zapadnobalkanskim zemljama mjesto u EU, ali da su za to potrebne reforme na području slobode medija, suzbijanja korupcije i pravosuđa. 

– Privredni su odnosi dobri – na primjer, u Srbiji Njemačka s preko 400 tvrtki zapošljava preko 75.000 radnika – završava autor svoj tekst.

Prethodni članakZoranu Milanoviću pada rejting kod građana, Andreju Plenkoviću raste
Sljedeći članakRadnik poginuo nakon pada sa skele