Srce mi zaigra kada se na četiri džamije upale kandilji i zauče ezani

Hadžija Samid (79) i njegova supruga hadži-hanuma Kadira (74) Ramić, rođeni kilometar od Kule Husein-kapetana Gradaščevića i džamije Husejnije u Gradačcu, i ovaj mubarek mjesec ramazan proveli su u postu i ibadetu, a zdravlje ih je i ove godine dobro poslužilo.  

Trojica sinova

– Dobro smo oboje, s obzirom na to koje smo godine dočekali. Oboje smo se cijelog života bavili zemljoradnjom. Uzgajali smo voće, najviše kruške, jabuke, trešnje, šljive i razno povrće, pa sam ja to razvozio po pijacama u Sarajevu u Zenici i prodavao. Nisam uplaćivao radni staž, nemam penziju i ne treba mi, jer imamo trojicu zlatnih sinova koji su se poštenim i vrijednim radom snašli u životu. Oni su naše bogatstvo – priča hadžija Samid Ramić. 

S njima u kući žive sin Edin i snaha Aida te unuci Nedim i Maid. Maid je prva godina Behram-begove medrese u Tuzli, pa mujezini u porodičnom džematu. Sinovi Hasan i Vehid su u svojim kućama, sa svojim porodicama.

Kupili i za Medžlis IZ Gradačac uvakufili pet dunuma zemlje

Iako oni o tome nerado govore, u Gradačcu svi znaju da su hadžija Samid i hadžinica Kadira veliki vakifi. Kupili su pet dunuma zemlje uz mezarje Kadića bašča i uvakufili ih na Medžlis IZ Gradačac.

Proširenje mezarja

– Ako već moram, želim reći da mi je oduvijek bila želja da našoj Islamskoj zajednici nešto ostavim iza sebe. Vidio sam da je mezarje postalo tijesno, a uz njega je privatna parcela. Odlučio sam kupiti je i uvakufiti i time sam ispunio svoju, ali i želju cijele moje porodice. Srce mi zaigra kada se na četiri džamije u Gradačcu upale kandilji i zauče ezani, a mi se iftarimo uz naša bosanska jela – kaže Samid. 

On ovog ramazana, nakon popuštanja mjera, namaze obavlja u Husejniji džamiji, a Kadira kod kuće. 

Cijeli život proveli radeći

Kadira govori kako ih život nije mazio, proveli su mladost teško radeći, ali se na kraju ipak nemaju na šta požaliti.   – Dok je suprug naše voće i povrće prodavao po pijacama, ja sam bila i orač i kopač i kosac. Cijenila se tada zemlja, ona nas je hranila. Danas ljudi imaju mehanizaciju, sve na dugme, a njive su neobrađene. Nas dvoje posljednjih godina tokom ramazana manje radimo. Suprug, iako je u 80. godini, bori se, uzgaja goveda koja kasnije rasproda u kurbane, ima svoje stalne mušterije – priča Kadira. 

Avaz.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE