Screenshot 2 75
AUTOR: H.D.
DATUM: ruj 20, 2021 @ 9:30
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava
FIXGEHALT

Turizam je sveprisutna ekonomska kategorija u našoj zemlji, ali najčešće posve van realnog konteksta. Iako turizam ne može biti razvojna šansa svake bh. općine, može biti važan zamajac općeg razvoja.

Svjedoci smo da u posljednjih nekoliko godina pojedina mjesta u BiH postaju turističke destinacije, sve više investitora i pojedinaca ulaže u turizam, navodi ekonomski analitičar Damir Bećirović s Visoke škole “Internacionalna poslovno-informaciona akademija” Tuzla.

“Zahvaljujući činjenici da je na svijetu sve više pojedinaca u mogućnosti da putuje, da je globalizacija povezala i veoma udaljene regije, o turizmu svakako treba razmišljati kao o potencijalu, pri čemu ne treba izgubiti realnost u očekivanjima. Naš turizam, kao industrijska grana, je još u nastajanju, prilično je stihijski i okrenut kratkoročnom profitu, što je razumljivo, ali kako dugoročno ne bi imali milione izgubljenih trenutnih investicija, o turizmu treba razmišljati dugoročno, naročito u kontekstu promjena koje donosi postpandemijski svijet”, kaže on.

Dodaje kako se nova normalnost prije svega odnosi na digitalizaciju života i poslovanja i definitivno, barem kada je riječ o Evropi, okretanje zelenoj i cirkularnoj ekonomiji.

“Tu dolazimo do pojma održivog turizma, koji, prema WTO definiciji, u potpunosti uzima u obzir njegove trenutne i buduće privredne, društvene i ekološke utjecaje, rješavajući potrebe turista, industrije, okoliša i domaćeg stanovništva. Stoga buduće strategije razvoja našeg turizma moraju imati u vidu ove činjenice, kao i činjenicu da će i turisti tražiti sve više destinacije koje vode računa o ekologiji, energetskoj efikasnosti i životu domaćina, jer niko ne voli umorne i nervozne domaćine”, kaže on.

Turisti žele upoznati destinaciju kroz način života njihovih stanovnika, posve je poznato.

“Turističke usluge se moraju bazirati na digitalizaciji i zelenoj ekonomiji, a dobra strana je što su to i prioriteti EU te je moguće kvalitetnim projektima osigurati finansiranje. Ekološki osviješteni turisti troše više ako im se ponude sadržaji koji koreliraju s njihovim svjetonazorom. Ono što imamo je još uvijek na mnogo mjesta netaknuta priroda i mogućnost tradicionalne ekološke proizvodnje, što bi možda bio i spas za našu poljoprivredu. Ako želimo u budućnosti udio turizma od 10 posto BDP-a, o svemu ovome trebamo voditi računa, šansu imamo, ali da li ćemo je iskoristiti zavisi od toga da li ćemo slijediti struku i gledati u smjeru svijeta koji se mijenja ili kratkoročne interese”, zaključuje Bećirović.

Zanimljivi su aktuelni statistički podaci. U periodu od januara do jula ove godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 460.653 posjete, što je više za 76,9 posto i 1.093.239 noćenja, što je više za 70,4 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Poređenja radi, u periodu januar – juli 2019. godine, prije izbijanja pandemije Covid-19, turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 906.788 posjeta i 1.878.023 noćenja.

Prema tim brojkama, u prvih sedam mjeseci ove godine BiH je dostigla broj posjeta od 50,8 posto u odnosu na isti period u godini prije izbijanja pandemije Covid-19, dok ostvareni broj noćenja iznosi 58,2 posto u odnosu na isti period u godini prije pojave koronavirusa.

Broj noćenja domaćih turista u prvih sedam mjeseci ove godine bio je viši za 76,4 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 64,2 posto u odnosu na isti period 2020. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 52,3 posto, dok je 47,7 posto bilo učešće stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Srbije (20,8 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (16,5 posto), Hrvatske (10,2 posto), Saudijske Arabije (7,1 posto), Njemačke (4,3 posto), Crne Gore (3,4 posto), Kuvajta (3,3 posto), Slovenije (3,2 posto) i Turske (3,0 posto), što je ukupno 71,8 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 28,2 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH.

LIDER