Šta će biti sa izmjenama Zakona o radu sada kada je prestalo stanje nesreće?

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na posljednjoj sjednici je utvrdila izmjene Zakona o vijeću uposlenika koje bi sa ranije utvrđenim izmjenama Zakona o radu FBiH vrijedile isključivo kod proglašenja stanja nesreće.

S obzirom na to da je u Federaciji BiH prestalo stanje nesreće, u Vladi FBiH smo zatražili odgovore da li će se uopće ova dva zakona proslijediti u parlamentarnu proceduru.

– Vidite, Federalna vlada je učinila svoj dio posla, usvojila izmjene Zakona o radu, ali i Zakona o vijeću uposlenika. Sada je na federalnom ministru rada i socijalne politike Vesku Drljači da li će i kada uputiti ova dva zakona u Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Iako je stanje nesreće prestalo u FBiH, ove izmjene zakona će nam biti potrebne i kod svakog drugog stanja nesreće. Ne mora to biti virus – rekli su za Faktor u Vladi FBiH.

Podsjećaju da postojeći Zakon o radu ne prepoznaje recimo rad od kuće, što se u doba krize itekako koristilo.

Sa ovom konstatacijom se ne slažu u Savezu samostalnih sindikata BiH i dodaje kako izmjene koje je utvrdila Vlada FBiH ne idu u korist radnika, već isključivo poslodavaca.

– Član 26. Zakona o radu FBiH poznaje rad od kuće. Član 81. prepoznaje naknadu plaća u slučaju prirodne nesreće, elementarne nepogode, tako da smo mi u startu kazali da svaka izmjena Zakona o radu u ovom trenutku ide na štetu radnika. Generalno, priča o izmjenama i dopunama Zakona o radu se ne treba raditi u ovom trenutku. Ima puno primjedbi na takvo zakonsko rješenje od sindikata. Ni mi nismo zadovoljni Zakonom o radu, ali imamo potpuno drugačije mišljenje od poslodavaca. Izmjene bi trebale ići u smislu zaštite radnika. Izmjena zakona trebaju imati potpuno koncenzus svih partnera, sindikata, poslodavaca i vlade, a što ovdje nije slučaj – govori nam Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH i dodaje:

– Više sam bio pobornik da su umjesto Zakona o radu u hitnu proceduru stavili izmjene Zakona o doprinosima, gdje bi se rasteretila privreda, realni sektor, oslobodili plaćanja određenih nameta koji nisu u ovom trenutku neophodni, i da su se ta sredstva ubrizgala u plaće radnika, odnosno, bile od pomoći u očuvanju radnih mjesta. Da su takva zakonska rješenja bila predložena od Vlade FBiH i išla po hitnoj proceduri, mi bismo svakako dali podršku. Ovako, izmjene Zakona o radu i Zakona o vijeću uposlenika, doneseni su pod plaštom priče pod stanjem nesreće. Ako se donesu ovakva rješenja, poslodavci će moliti Boga da se svaka tri mjeseca proglasi stanje nesreće. Takvo zakonsko rješenje nama ne treba.

Plaća ne može biti niža od minimalne u FBiH

Podsjećamo, prema izmjenama Zakona o radu, koje je utvrdila Vlada FBIH, radnici ne mogu biti poslani na godišnji odmor jednostranom odlukom poslodavca, a plaća tokom stanja nesreće može biti umanjena, ali ne za 75 posto kako je prvobitno bilo predloženo, već ne smije biti manja od najniže plaće u FBiH.

U članu 3. navedeno je kako se radno vrijeme može preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog kraće, ali da ne može biit duže od 72 sata sedmično, te se dodaje da se ovo odnosi na poslodavce i firme koje su od posebnog interesa za FBiH.

Kada je riječ o članu 4, gdje se poslodavcu daje mogućnost da pošalje sve ili dio radnika na korištenje godišnjeg odmora iz prethodne ili tekuće godine tokom trajanja stanja prirodne nesreće, dodaje se da poslodovac to ne može učiniti bez prethodne konsultacije s vijećem uposlenika i sindikatom.