Šta sa osobama koje rade u inostranstvu, a u BiH se vode na Birou za nezaposlene

Šta sa osobama koje rade u inostranstvu, a u BiH se vode na Birou za nezaposlene
Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Gosti emisije Rezime Federalne TV bili su Ernis Imamović, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike, i Haris Čuljević, glasnogovornik Zavoda za zapošljavanje Federacije Bosne i Hercegovine.

Čuljević je pojasnio da je prema podacima Zavoda za zapošljavanje FBiH krajem 2023. na evidenciji nezaposlenih bilo oko 270.000 prijavljenih osoba, što je u poređenju s početkom 2023. manje za oko 15.000 hiljada osoba.

„Na osnovu tih podataka i pozitivnih trendova koji su bili prisutni posljednjih godina možemo da kažemo da su ipak prisutni pozitivni trendovi na tržištu rada – imamo konstantan pad broja nezaposlenih u FBiH. U skladu s tim povećava se svake godine i broj zaposlenih – negdje je oko 545.000 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje za nekih 10.000“, kazao je Čuljević.

Trećina su stvarni tražioci posla

Dodao je da su mjere aktivne politike zapošljavanja koji realizira Federalni zavod za zapošljavanje u saradnji s kantonalnim jednim dijelom doprinijele da broj nezaposlenih bude manji nego prethodnih godina.

„U 2023. smo realizirali mjere aktivne politike zapošljavanja putem kojih je zaposleno oko 12.000 osoba“, naveo je.

Statistički podatak od 270.000 nezaposlenih ne govori o tome šta je realnost, ocijenio je Imamović. Kaže da je realnost potpuno drugačija.

„Dosta nezaposlenih osoba je samo prijavljeno na evidenciju radi ostvarivanja određenih prava, to je najčešće pravo na zdravstveno osiguranje. Imamo i određena prava koja se odnose na socijalnu zaštitu, neke čak općine daju određene subvencije kada je u pitanju grijanje, a kantoni socijalne naknade. Ogroman broj ljudi je prijavljen radi određenog interesa.

Kad se poslodavac obrati službi za zapošljavanje shvati da to nije ni blizu tako. Poslodavci nailaze na more problema. Kad pokušavaju da kontaktiraju nezaposlene osobe, dešavaju se situacije da se ljudi javljaju iz Amerike, čak nisu ni ovdje, ili se ljute što ih se uopće kontaktira. Određeni broj lica radi u sivoj ekonomiji, ostvaruje prihode, a nisu evidentirane kao zaposlene osobe. To su ozbiljni izazovi s kojima se susreće BiH“, naveo je Imamović.

On kaže da je procjena da su dvije trećine osoba na evidencijama tu po nekom drugom osnovu, a trećina su stvarni tražioci posla.

„Postoje situacije da osobe zloupotrebljavanju statusno pitanje i kao nezaposlena osoba koja negdje radi, govorim iz prakse, imate jednog gospodina koji radi za firmu iz inostranstva, ovdje se vodi kao nezaposlena osoba, on to ne skriva, kaže da to radi iz razloga što porodica ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje preko njega. To je ozbiljan problem“, smatra Imamović.

On je dodao:

„Mi smo donijeli strategiju zapošljavanja koja obuhvata period do 2030. Nama je jako važno da implementiramo određeni broj mjera, između ostalog, donijeti novi zakon o posredovanju u zapošljavanju. On ima zadatak ulogu da zdravstveno osiguranje izmjesti iz službi za zapošljavanje. Sve zemlje regiona tako funkcionišu“.

Mora se naći rješenje

Imamović je dodao da je zakon pripremljen, upućen je prema Vladi, čekaju se još neka mišljenja, i vrlo brzo bi se trebao naći u Parlamentu.

„Isto tako, trebaju službe zakon da implementiraju. Morat ćemo vjerovatno i promijeniti propise iz oblasti zdravstvenog osiguranja, jer osobe koje izgube to pravo preko biroa, moraju ga ostvarivati na neki drugi način“, naveo je.

Na službama trebaju biti samo nezaposlene osobe koje aktivno traže posao, kategoričan je on.

„Mora se naći rješenje, FBiH je jedini teritorij u čitavoj Evropi gdje je problem zdravstvenog osiguranja putem javnih službi za zapošljavanje takav kakav jeste. Mi se zalažemo za izmještanje zdravstvenog osiguranja, ali niko ne bi trebao ostati bez njega“, dodao je Čuljević.

Kada je riječ o deficitarnim zanimanjima, Čuljević naglašava da je krajem 2023. sprovedeno anketiranje, uzorak je bio oko 1.200 poslodavaca iz FBiH.

„Došli smo do podataka o traženim zanimanjima u 2024. i 2025. Kada je riječ o srednjoj stručnoj spremi tražena zanimanja su – trgovac, varilac, vozač, kuhar, konobar, šivač, CNC operater. Kada je riječ o visokoj stručnoj spremi najtraženiji je IT sektor i njih gotovo da i nema na evidenciji nezaposlenih“, otkrio je Čuljević.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE