Šta se dešava sa svjetskim bankama: Miriše na globalnu krizu, ali jesu li okolnosti drugačije?

Posljednjih nekoliko dana bankarski sektor, prvenstveno u Sjedinjenim Američkim Državama, a kasnije će se ispostaviti i šire, gotovo da nije dočekala vijest koja se može okarakterisati kao pozitivna. Gašenje banaka, ekonomska kriza i neizvjesnost – pojmovi su koji se ovih dana najčešće spominju.

Iako su krize u velikim svjetskim bankama procesi koji traju duži period te se u pozadini mogu “kuhati” i nekoliko godina, vijesti o njihovoj propasti za građane i širu javnost obično dolaze “iz vedra neba”.

Javlja se panika, povlačenje depozita, a ni berze u tom periodu ne predstavljaju mjesta na kojima se može vidjeti bilo šta drugo osim minusa i pada vrijednosti dionica. Svakako, propast banaka, naročito onih koje se vežu za velika tržišta kao što je američko, sa sobom povlači i brojne posljedice.

Propast banaka bila uvod u globalnu finansijsku krizu 2008. godine (Foto: EPA-EFE)

Sličan događaj 2008. godine i propadanje američke investicijske banke Lehman Brothers bio je uvod u svjetsku ekonomsku krizu, najveću još od Velike depresije dvadesetih odnosno tridesetih godina 20. stoljeća.

Baš zbog toga, vijesti da se u Sjedinjenim Američkim Državama gase Silicon Valley (SVB) i Signature banka te da jedna od najvećih i najpoznatijih evropskih banaka Credit Suisse nadomak provalije, izazvale su veliku zabrinutost kako među onima koji bankarstvo i ekonomiju prate kroz posao, ali i kod građana koje rad banaka i njihova stabilnost naročito interesuje.

Kako je propao SVB

Nakon što je objavljena informacija o suštinskom bankrotu SVB-a uslijedile su brojne analize zbog čega je došlo do ovog izuzetno problematičnog procesa za globalni bankarski sektor.

Naime, propast SVB-a može se definirati kao klasičan primjer šta mogu prouzrokovati izostanak koordinacije između pojedinih banaka i institucija koje se bave finansijskim pitanjima za što je u slučaju Sjedinjenih Američkih Država, pored Ministarstva finansija, najviše zadužen Sistem federalnih rezervi ili skraćeno Fed.

Od 2020. godine i pandemije koronavirusa te brojnih drugih događaja koji i dalje prave probleme državama u Evropi, ali i cijelom svijetu, inflacija je termin koji se često spominje. To se naročito odnosi na Sjedinjene Američke Države koje su tokom prethodne dvije godine doživjele poprilične ekonomske turbulencije.

“Inflacija u SAD-u je potaknuta sa ogromnih pet milijardi dolara u potrošnji koje je američka vlada odobrila da bi zaštitila domaćinstva i preduzeća od ekonomskog šoka pandemije. Ublažavajući porodične finansije, pomogla je ljudima da nastave kupovati. Kako se neobično velika potražnja sukobila s problemima ponude koji su proizašli iz pandemije, preduzeća su podigla cijene”, objasnili su iz BBC-a prošle godine.

Fed nekoliko puta dizao kamatne stope (Foto: EPA-EFE)

Rast inflacije natjerao je državu, a naročito Fed kao krovnu instituciju u ovom sektoru, da započne proces povećavanja kamatnih stopa. Koliko je ovakav proces neugodan za bankare i sve finansijske institucije, dovoljno govori i činjenica da Centralna banka Ruske Federacije, pored svih problema koje su prouzrokovale sankcije, ali i rat, pitanje povećanja kamatnih stopa i dalje uzima sa zadrškom.

“Upravni odbor Banke Rusije je 10. februara 2023. odlučio da zadrži ključnu stopu na 7,50 posto godišnje. Trenutne stope rasta cijena rastu, ostajući umjerene u smislu održivih komponenti. Inflaciona očekivanja stanovništva i preduzeća su se smanjila, ali su i dalje povišena”, naveli su iz Centralne banke Ruske Federacije.

Zbog inflacije koja se proširila i mimo osnovnih proizvoda, američki Fed je od marta 2022. godine nekoliko puta podizao kamatne stope. Posljednje povećanje u 2022. godini uslijedilo je u decembru kada je objavljena informacija da se referentne kamatne stope podižu na najveći nivo u posljednjih 15 godina.

“Federalni komitet za otvoreno tržište izglasao je povećanje za pola procentnog poena, dovodeći je do ciljanog raspona između 4,25% i 4,5%. Zajedno s povećanjem došla je naznaka da zvaničnici očekuju da će stope zadržati više do sljedeće godine, bez smanjenja do 2024. godine”, navedeno je tada iz Feda.

Upravo politika Feda kojom se održava stabilnost na tržištu, ispostavila se kobnom za SVB, bankom koja je bila usmjerena na tehnološki sektor i niz start up kompanija u ovoj industriji kojima je banka nudila povoljne uslove za početak njihovog poslovanja.

SVB proglasio bankrot (Foto: EPA-EFE)

“SVB je bio teško pogođen padom tehnoloških zaliha u protekloj godini te agresivnim planom Feda za povećanje kamatnih stopa u cilju borbe protiv inflacije. Banka je kupila milijarde dolara vrijednih obveznica u posljednjih nekoliko godina koristeći depozite klijenata što je tipično za poslovanje banke. Ove investicije su bile prilično sigurne, ali njihova vrijednost je pala jer su plaćane u periodu nižih kamatnih stopa nego sada. SVB-ovi klijenti su uglavnom bili start up kompanije orijentisane na tehnologiju. Finansiranje rizičnih poslova sve je bilo teže, a kompanije koje nisu bile u mogućnosti da dobiju dodatna sredstva, počele su koristiti deponovana sredstva u SVB-u”, piše Euronews.

Sredstva koja obično služe kao “osigurač” za banku su značila i ugrožavanje njene stabilnosti te je SVB bio primoran započeti prodaju svoje imovine kako bi ispunio zahtjeve klijenata čiji su se iznosi mjerili u stotinama hiljada dolara.

“To je zahtijevalo prodaju sigurnih obveznica uz gubitak. Ti gubici su se zbrajali do te mjere da je SVB postao efektivno nesolventan. Banka je pokušala prikupiti dodatni kapital preko vanjskih investitora, ali nije ih uspjela pronaći. Bankarski regulatori nisu imali druge opcije nego da zaplijene imovinu banke i da tako zaštite imovinu i depozite”, navodi se u analizi.

Odraz na evropsko bankarsko tržište

S obzirom na to da je SVB kao banka jedna od većih u svijetu tehnologije, njen bankrot prozrukovao je velike turbulencije na tržištu. Sve oči nakon gašenja bile su okrenute prema Ministarstvu finansija SAD-a i Fedu koji su se oglasili zajedničkim saopćenjem u kojem su naglasili kako građani nemaju razloga za paniku.

“Američki bankarski sistem ostaje otporan i na čvrstim osnovama, velikim dijelom zahvaljujući reformama koje su napravljene nakon finansijske krize koje su osigurale bolje mjere zaštite za bankarsku industriju. Te reforme u kombinaciji sa današnjim akcijama pokazuju našu posvećenost da preduzmemo neophodne korake kako bismo osigurali da štednja štediša ostane sigurna”, naveli su iz ovih institucija.

Međutim, u javnosti se vrlo brzo pojavila informacija kako bi jedna od najvećih i najvažnijih evropskih banaka Credit Suisse mogla otići sličnim putem kao i banke u Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, ono što treba uzeti u obzir jeste da se problem sa Credit Suisse ne tiče samo aktuelne globalne krize kada je riječ o inflaciji već da je on dublji i prouzrokovan prije svega unutrašnjom nestabilnošću.

Credit Suisse zabrinuo mnoge (Foto: EPA-EFE)

Institucija koja je u bankarskom svijetu bila pionir u brojnim stvarima i definicija diskrecije i pouzdanosti, posljednjih nekoliko godina suočila se sa brojnim skandalima koji su uključivali objavljivanje podataka o sumnjivim transakcijama. Velike novinarske istraživačke priče koje su objavljene u februaru 2022. godine otkrile su kako su “tajni” vlasnici držali više od 80 milijardi funti u bankama.

Sada već famozni zviždači objavili su informacije koje su pokazale da je u banci otkriveno više od 18.000 bankovnih računa koji su bili umiješani u sumnjive transakcije.

“Među njima se nalazi trgovac ljudima sa Filipina, šef berze u Hong Kongu koji je zatvoren zbog podmićivanja, milijarder koji je naručio ubistvo svoje djevojke. Sa jednog računa u vlasništvu Vatikana potrošeno je 350 miliona dolara u navodno lažno ulaganje u imovinu u Londonu”, naveo je The Guardian u priči koja je objavljena prošle godine.

Svi navedeni faktori utjecali su na rad banke, pad dionica i nesigurnost daljih investicija. Posljednja dešavanja u Americi, također su prouzrokovala i to da su investitori počeli izbjegavati tzv. rizična ulaganja, a najveći problem uslijedio je kada je najveći dioničar Credit Suisse, Saudijska nacionalna banka, odbacila mogućnost daljeg ulaganja novca u kompaniju.

“To je navelo banku da od Centralne banke Švicarske zatraži podršku. Troškovi osiguranja obveznica banke od neispunjavanja obaveza na godinu porasli su na nivoe koji nisu viđe za velike međunarodne banke od finansijske krize 2008. godine”, piše Washington Post.

Iako su iz Saudijske Arabije naglašavali kako je reakcije Švicaraca pretjerana, Credit Suisse uputio je apel koji je djelovao kao posljednji bankarski krik za spašavanjem giganta.

Saudijci povukli ručnu u Credit Suisse (Foto: EPA-EFE)

“To je panika, malo panike. Vjerujem da je to potpuno neopravdano, bilo za Credit Suisse ili za cijelo tržište”, rekao je predsjednik Saudijske nacionalne banke.

Za razliku od američkog scenarija, Švicarska je saopćila kako je spremna podržati Credit Suisse. Za razliku od američkih banaka koje su propale u posljednjih nekoliko dana, Credit Suisse predstavlja banku čije poslovanje nije usmjereno samo prema jednom sektoru te bi njeno propadanje prouzrokovalo mnogo veći zemljotres nego što je to, bar za sada propast SVB ili Signature banke.

“Saopćeno je da će Centralna banka Švicarske pozajmiti do 50 milijardi švicarskih franaka ovoj banci. Banka je kredit nazvala odlučnom akcijom za preventivno jačanje svoje likvidnosti”

Da li će tržište dalje pucati? To vjerovatno niko ne zna

Uprkos mjerama koje je Švicarska poduzela za “spas” Credit Suisse, turbulencije na tržištu prouzrokovale su pad dionica gotovo svih banaka, a naročito onih evropskih. Iako je minuse bilo izuzetno teško posmatrati, ovakva kretanja na tržištu potpuno su očekivana u periodu kada se odvijaju procesi koji između ostalog uključuju i zaplijenu imovine banaka.

Međutim, ono što mnoge interesuje jeste pitanje – da li će se proces propadanja banaka i dalje nastaviti? Na ovo pitanje vjerovatno niko sa sigurnošću ne može odgovoriti, ali mnogi svjetski stručnjaci ističu kako propast SVB-a ne može pokrenuti proces kakav se u svijetu dogodio 2008. godine.

Prije svega, ovu tvrdnju brojni analitičari i bankarski zvaničnici potkrepljuju činjenicom da većina banaka, a naročito evropske, posluju na brojnim tržištima te da se njihova ulaganja, ali i deponovanja sredstava odnose na kompanije u brojnim industrijama što je na neki način samo po sebi zaštita od lakog propadanja.

Kakva će biti reakcija Evropske centralne banke? (Foto: EPA-EFE)

“Kritična razlika između evropskog i američkog sistema, koja će ograničiti uticaj preko Atlantika, je u tome što su obveznice evropskih banaka niže, a njihovi depoziti stabilniji, budući da su rasli manje brzo”, saopćeno je iz agencije Moody’s.

Za razliku od evropskih banaka koje se i dalje pridržavaju pravila koja su uspostavljena nakon krize iz 2008. godine, a tiče se poslovanja malih i srednjih banaka te njihovih kupoprodajnih aktivnosti, Sjedinjene Američke Države su u posljednjih nekoliko godina značajno popustile ova pravila što je na kraju krajeva koštalo i samu SVB.

“To je značilo da je SVB bio u mogućnosti da otkupi državne obveznice kada su kamatne stope bile niske, a da se nije suočio sa pitanjima regulatora o tome kako će se snaći ako kamatne stope naglo porastu, a vrijednost te imovine padne”, navodi CNN.

Finansijski regulatori u Evropi također su naglasili kako su nezadovoljni načinom na koji u SAD-u pokušavaju riješiti problem sa SVB-om, ali i drugim bankama koje posluju na sličnom principu.

“Evropski finansijski regulatori su bijesni zbog upravljanja s kolapsom banke SVB, optužujući američke vlasti da su prekršile pravilnik za propale banke. Evropski supervizori su posebni ljuti na odluku SAD-a da prekrši sopstveni standard garantovanja samo garantovanja depozita do 250.000 dolara pozivajući se na izuzetak od sistemskog rizika”, piše Financial Times.

Svaki potres na bankarskom tržištu neminovno utječe na cijeli svijet, ali ono što se za sada može zaključiti iz izjava jeste da su finansijski regulatori, naročito oni u Evropskoj uniji naučili nešto iz globalne finansijske krize 2008. godine.

Bankari poručuju – investitori i građani su sigurni (Foto: EPA-EFE)

Za sada, ono što se može sa sigurnošću reći, mnogo više problema u svijetu bi mogle imati male i srednje banke koje svoje poslovanje usmjeravaju samo na jedan sektor. Nakon posljednjih dešavanja, najavljeno je novo pooštravanje pravila, naročito u Sjedinjenim Američkim Državama pa je stoga za očekivati kako će najveću štetu u narednih nekoliko godina pretrpjeti start up kompanije, naročito one iz tehnološkog sektora.

Da li su posljednja dešavanja moguća podloga za novu globalnu finansijsku krizu? Ekonomisti poručuju da za sada na to ne ukazuje ništa. Međutim, vjerovatno niko sa sigurnošću ne može reći da negdje iza ćoška ne čuči neki finansijski balon koji u svakom trenutku može pući. U tome svakako i jeste rizik finansija otkako je svijeta i vijeka.

Klix.ba