Šta se sve šverca u BiH: U dječjem ruksaku krijumčarena sredstva za potenciju

Rezervni dijelovi za mašinu za proizvodnju prediva, stomatološki materijal i oprema, kertridž za tetoviranje, kovana ograda, mašina za pakiranje cigareta, sredstvo za potenciju, neki su od primjera neobičnih roba koje su se pokušale prokrijumčariti u Bosni i Hercegovini, a koje su otkrivene i privremeno oduzete na pojedinim graničnim prelazima i u Carinskim ispostavama.

“Nismo znali da se to tu nalazi”

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH ukupno oduzeta roba u 2022. godini iznosi nešto više od 7,8 miliona KM, a među oduzetom robom najviše je duhana i cigareta, tekstila, putničkih motornih vozila, autodijelova, mašina i alata, obuće i ostale robe široke potrošnje.

U januaru 2023. godine vrijednost ukupno oduzete robe iznosila je 10,9 miliona KM, što je znatno više u odnosu na cijelu prošlu godinu. Razlog tome je velika vrijednost kokaina kojeg su pronašli i privremeno oduzeli ovlašteni službenici Uprave za indirektno oporezivanje BiH (10,4 miliona KM), koji su nakon toga pomenutu oduzetu robu predali kolegama u SIPA-u.

Roba koja se pokušava prokrijumčariti često je skrivena unutar robe koja je prijavljena za uvozno carinjenje, a kada se to otkrije, najčešća opravdanja su “nismo znali da se to uopće tu nalazi”, “vjerovatno je neka greška, zaista ne znam o čemu se radi” i slično.

Izbjegavanje plaćanja carine i PDV-a

Uglavnom se pokušavaju prokrijumčariti lične stvari, poput tehničkih predmeta kao što su računari, laptopi, telefoni, ali i neka garderoba. Često se radi se o predmetima koji su kupljeni van BiH i koji su skuplji od 600 KM, na koliko svaka osoba ima pravo na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina. Kako bi izbjegli plaćanje carine i PDV-a, građani pokušavaju takve stvari sakriti.

Pored toga, vrlo često se oduzimaju duhanski proizvodi koji se pokušavaju prokrijumčariti u BiH.

Rezervni dijelovi za mašinu za proizvodnju prediva, stomatološki materijal i oprema, kertridž za tetoviranje, kovana ograda, mašina za pakiranje cigareta također su neki su od primjera neobičnih roba koje su se pokušale prokrijumčariti u BiH, a koje su otkrivene i privremeno oduzete na pojedinim graničnim prelazima i u Carinskim ispostavama. Ipak, jedan od bizarnijih primjera je da su u dječjem ruksaku krijumčarena sredstva za potenciju, ističu u UIO.

Zaplijenjene cigarete najčešće budu uništene

Sva oduzeta roba ima status privremeno oduzete robe, a konačnu odluku o tome šta će se desiti sa oduzetom robom donosi nadležni sud u svakom pojedinačnom slučaju.

“Naime, kada se određena roba oduzme zbog pokušaja nezakonitog uvoza u BiH, pokreće se prekršajni postupak, ili krivični postupak ako se radi o većem iznosu utajenih dažbina, tačnije ako postoji sumnja da je utajeno više od 10.000 KM indirektnih poreza”, navode iz UIO BiH.

U svakom pojedinačnom slučaju UIO čeka konačnu odluku nadležnog pravosudnog organa u kojoj se detaljno daju i upute UIO o postupanju sa oduzetom robom.

Neka vrsta robe se uništava, najčešće su to cigarete, a za onu vrstu robe za koju postoje uvjeti da proda, UIO organizira aukcije, licitacije i direktne prodaje. Novac dobijen od prodaje te robe uplaćuje se, kažu, na račun UIO i raspodjeljuje se državnim institucijama, entitetima i Brčko distriktu, sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza.

“Roba koju UIO oduzima predstavlja robu koja je prokrijumčarena u carinsko područje BiH. Riječ je o robi stranog porijekla za koju nisu plaćene uvozne dažbine, a to cu carina i PDV, te akciza ako se radi o akciznim proizvodima”, istaknuto je.

U ovisnosti od vrste i količine robe koja se pokušava prokrijumčariti u carinsko područje BiH ili koja se prodaje bez dokumentacije o porijeklu ovisi i vrsta kazne. Za neku manju vrijednost oduzete robe podnose se zahtjevi za pokretanje prekršajnih postupaka. Sve prekršaje, pa tako i carinske, rješavaju nadležni sudovi i oni određuju i kazne po svakom pojedinačnom prekršaju.

U slučaju da je vrijednost oduzete robe veća, podnose se izvještaju nadležnim tužilaštvima o postojanju osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo iz oblasti indirektnih poreza.

U toku 2021. godine vrijednost ukupno oduzete roba iznosila je 12 miliona KM, a u 2020. godini ukupno 6,4 miliona KM. Prema svim ovim podacima može se zaključiti da na vrijednost oduzete robe značajno utječe vrsta oduzete robe (roba koja ja skupocjena kao što je opojna droga ili cigarete značajno će mijenjati vrijednost oduzete robe).

Kazne za pokušaje krijumčarenja robe

Kada se radi o prekršajnom zakonodavstvu, takva djela su definirana odredbama Zakona o carinskim prekršajima BiH. Kazne se kreću u rasponu od 200 KM do 200.000 KM u zavisnosti od vrste prekršaja i osobe koja je počinila prekršaj.

Ilustracije radi, kada je riječ o skrivenoj robi, Zakon o carinskim prekršajima BiH propisuje novčanu kaznu u iznosu od 3.000 KM do 70.000 KM kaznit će se za prekršaj osobe koja preko graničnog prijelaza unese ili iznese, odnosno pokuša unijeti ili iznijeti skrivenu robu.

Za neprijavljivanje robe zakon propisuje kazne u rasponu od 200 KM do 50.000 KM, u zavisnosti od osobe koja je počinila prekršaj.

Kada je u pitanju krivično zakonodavstvo, Krivični zakon BiH pripisuje kazne za krivično djelo “krijumčarenje” i krivično djelo “organiziranje grupe ljudi ili udruženja za krijumčarenje ili rasturanje neocarinjene robe”.

Tako je za krivično djelo “krijumčarenje”, između ostalog propisano da osoba koja preko carinske linije prenese robu veće vrijednosti, izbjegavajući mjere carinske kontrole ili koja se, izbjegavajući mjere carinske kontrole, bavi prenošenjem robe preko carinske linije, bit će kažnjena novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Kako nadležni dolaze do informacija?

U skladu sa djelokrugom svog rada i utvrđenim zakonskim ovlaštenjima te u skladu sa raspoloživim resursima, UIO preduzima mjere i radnje u cilju sprječavanja ilegalne trgovine putem interneta. Kontinuirano se prikupljaju podaci na portalima na kojima se vrši prodaja ilegalne robe osoba koje nemaju dozvolu za obavljanje te djelatnosti. Aktivnosti koje preduzimaju službenici UIO se ogledaju u pokušaju identifikacije osoba i određenih vrsta roba koje se prodaju putem interneta, a sve u cilju pronalaska takvih osoba i utvrđivanja činjenica da li se te osobe bave nezakonitom prodajom putem interneta.

“U slučaju otkrivanja takvih osoba, kontaktiraju se preduzeća koja su vlasnici platformi kako bi se pribavili podaci o onima koji se bave ovim ilegalnim aktivnostima, s tim da je obaveza davanja podataka ograničena od takvih provajdera, jer vlasnici preduzeća smatraju da isključivo daju zakup prostora za reklamiranje i trgovinu, a ne upuštaju se u pravo prodaje, što često dovodi do nepotpune dostave podataka o takvim licima”, navode iz UIO BiH.

Neki od izazova u ovim aktivnostima su nejasan pravni okvir i ovlaštenja, nedostatak obučenog kadra, softverskih alata za nadzor nad trgovinom putem interneta i materijalno-tehnička opremljenost.

Pojava interneta omogućila je stvaranje virtualnih tržišta i pretpostavki za povećanje ukupne konkurentnosti. Online trgovina je prilično neuređena oblast u BiH, a radi se o osobama koje nisu registrirane za tu djelatnost, pa samim tim robu ne prati faktura, ističu iz UIO.

Dodaju da je u toku pnademije uzrokovane virusom Covid-19, došlo do povećanja prodaje ilegalne robe preko web portala koja se prema krajnim kupcima, između ostalog, dostavlja putem operatera brze pošte. U ranijim projektima izvršeno je opremanje carinskih referata pošta sa x-ray uređajima te izvršena obuka carinskih službenika za analizu rizika za identifikaciju sumnjivih pošiljki poput droge, eksploziva, oružja, municije, ali i komercijalnih roba.

Kad su u pitanju komercijalne robe, postoji prag od 300 KM kao pravo na povlasticu pri uvozu u poštanskom prometu, što znači da osoba može i ima pravo da uveze robu za lične potrebe do te vrijednosti bez plaćanja pripadajućih dažbina.

Problem predstavlja i činjenica da je izuzetno teško identificirati osobe koje stoje iza profila otvorenih na društvenim mrežama, jer se glavnom se radi o lažnim profilima. Ipak, ističu iz UIO BiH,  preduzimaju se radnje u cilju identifikacije istih.

Izazovi koji se dodatno postavljaju i s kojima se susreću službenici UIO ogledaju se u tome da je teško identificirati vrste i količine robe koja se prodaje putem interneta kako bi se utvrdile činjenice da li je ta roba s kojom se trguje prošla carinsku proceduru uvoznog carinjenja ili se radi o robama koje se prokrijumčare u BiH i iste se prodaju putem interneta.

Također, vrlo često se dešava da pojedine osobe oglašavaju prodaju raznih vrsta roba, a radi se o robi koja uopće nije u BiH, već se nalazi u nekoj drugoj zemlji. Kada neki građanin odluči kupiti tu robu, onda osoba koja je podijelila oglas za prodaju te robe, samo u ime kupca na njegovo ime tu robu naruči iz inostranstva.

“Kao poslovna aktivnost, ovo nije nedozvoljeno, ali je problem što te osobe nisu registrirane za obavljanje poslovne djelatnosti, već to rade na crno, bez plaćanja obveza državi”, navode iz UIO BiH.

N1