Šta su devizne rezerve, kamatne stope i kako se boriti protiv inflacije

O ekonomskoj politici u Bosni i Hercegovini, inflaciji, prijedlogu Bakira Izetbegovića o vraćanju novca i zlata iz stranih banaka u BiH, ulozi Centralne banke te mjerama koje se mogu poduzeti u turbulentnom ekonomskom periodu za Klix.ba je govorio analitičar Zoran Pavlović.

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović na posljednjoj sjednici tog parlamenta predložio je da se devizne rezerve Bosne i Hercegovine pretvore u zlato, te da se zlato koje se čuva u engleskim bankama vrati u Bosnu i Hercegovinu.

“Inflacija će pojesti 10 posto vrijednosti sredstava kojima raspolažemo i koji su garancija valute. Mi to držimo u papirima, a Njemačka drži 50 posto u zlatu, Amerika skoro sve. Vrijednost zlata je 100% porasla. Dakle, mi to držimo u papirima u inostranim bankama. U vrijeme kad je inflacija 10% mi stranim bankama plaćamo trezor da nam čuvaju novac, a oni s tim novcem rade i posuđuju ga”, kazao je Izetbegović.

Što se tiče količine zlata kojeg posjeduje Bosna i Hercegovina, rezerve iznose 2,98 tona. Poređenja radi Srbija ima oko 36 tona zlata, Makedonija 6,8 tona, dok naprimjer Hrvatska uopće ne posjeduje zlato.

Centralna banka Bosne i Hercegovine na svojoj stranici devizne rezerve definiše kao deviznu imovinu centralne banke određene države.

Stabilnost konvertabilne marke u principu znači da su deponenti uvjereni da će svaka novčanica i kovanica u njihovom vlasništvu, na njihov zahtjev uvijek kupiti istu količinu eura.

O deviznim rezervama

“Vrijednost zlata oscilira i po tome se može reći da neka država ima veće ili manje devizne rezerve, ako se preračuna zlato kojem je porasla ili pala cijena. U principu one predstavljaju stratešku rezervu koja ne zavisi od drugih valuta. Bosna i Hercegovina ima devizne rezerve veće nego obavezu u odnosu na plasiranu valutu. Za svaku konvertibilnu marku u opticaju postoji pokriće u deviznim rezervama. To je zakonom definisano formiranjem Centralne banke i uspostavljanjem valutnog odbora”, pojašnjava za Klix.ba ekonomski analitičare Zoran Pavlović.

On kaže kako je situacija bila stabilna dok nije došlo do enormnog štampanja eura, jer je konvertibilna marka vezana za euro. Kako Pavlović objašnjava gledano iz ekonomske perspektive u Bosni i Hercegovini se koristi euro kojeg mi nazivamo konvertibilna marka jer je fiksno vezana za euro. Bosna i Hercegovina nije jedina država u ovakvoj situaciji jer je na isti način i bugarski lev vezan za euro.

“Bosna i Hercegovina je funkcionisala u tim okvirima. U međuvremenu je Evropska unija štampala eure u cilju očuvanja ekonomije u vrijeme pandemije. U cijeloj priči mi smo neko ko nema mogućnost da promjeni vrijednost konvertibilne marke u odnosu na euro. To je zacementirano i to ima za privredu i dobre i loše strane”, govori Pavlović.

Kao dobre strane ističe to da svako ko je digao kredit ima stabilnu situaciju i zna da može da servisira obaveze. Loša situacija je da nemamo dovoljno stimulativnih mjera za izvoz i izvoznike.

“U Bosni i Hercegovini građani nose teret inflacije, a korekciju nikakvu ne možemo uraditi zato što imamo fiksni valutni kurs i ne postoji monetarna politika”, objasnio je Pavlović.

Prijedlog Bakira Izetbegovića

O prijedlogu Bakira Izetbegovića vezanom za izmjene vezivanja konvertibilne marke kaže kako prijedlog nije izvodiv u okviru sadašnjih zakonskih rješenja, a da bi se izveo potrebno je promjeniti mnogo toga. U valutnom odboru nalaze se i stranci, te zahtjeva izmjene svih dokumenata, odluka i zakona na osnovu kojih bi se ukinuo valutni odbor.

“Prijedlog Bakira Izetbegovića je narušavanje koncepta na kojem postoji konvertabilna marka. Morao bi se mijenjati Zakon o Centralnoj banci, ali i drugi propisi i podzakonski akti. Konačno na to sve bi trebalo dobiti saglasnost Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, za što nema šanse”, kaže Pavlović o provedivosti ideje Bakira Izetbegovića.

Kaže kako je svijet, Svjetska banka i Međunaordni monetarni fond plasirao mnogo sredstava u Bosni i Hercegovini i bilo koji poremećaj u smislu načina na koji će krediti biti vraćen poremetio bi ravnotežu i to međunarodne monetarne institucije ne bi prihvatile.

“Prijedlog nije operabilan i nije moguć bez saglasnosti međunarodnih kreditora i na kraju krajeva OHR-a”, zaključuje Pavlović o prijedlogu Izetbegovića.

Kamatne stope i inflacija

Što se tiče podizanja kamatnih stopa Pavlović pojašnjava kako to rade centralne banke u Americi i Evropi jer su odštampale puno novca. Sa druge strane mi nismo odštampali nego imamo problem da je skuplja roba koja se uvozi, a mi ne zarađujemo više jer kod nas nije odštampano više novca.

“Pokušaj da se inflacija kontroliše kamatnim stopama je Damaklov mač jer može imati loše efekte na privredu. Kada nam rastu cijene iz raznih razloga, štampanje novca je loš put. Povećanjem kamatnih stopa želi se postići da se više novca čuva, a ne troši”, upozorio je Pavlović na posljedice dizanja kamatnih stopa.

U svakom slučaju Bosna i Hercegovina nema mogućnost da digne kamatne stope jer zakon nije to predividio. Navodi primjer da Srbija koja ima fluktirajući kurs svoje valute, ne štampa dodatne količine novca te ne primjenjuje veće kamatne stope.

“Princip inflacije je jednostavan. Koliko ima robe toliko treba da ima i gotovog novca. Ako odštampate veću količinu novaca onda ćete imati i veću cijenu roba. Kada roba poskupi jer je nedostaje na svjetskom tržištu, onda ne možete ništa uraditi”, objašnjava Pavlović.

Zaključuje kako Centralna banka BiH nema nijedno sredstvo za borbu protiv inflacije, ali da to može učiniti Uprava za indirektno oporezivanje koja je prikupila više od 500 miliona KM više u odnosu na prošlu godinu. Taj novac nije vraćen građanima kroz mjere koje bi mogle utjecati na rast cijena. Fiskalna politika se definiše na nivou Bosne i Hercegovine i može se olakšati građanima, ali država to ne čini i zato se država bogati, a građani osiromašuju.

Klix.ba