Šta su naučnici otkrili: Jesmo li srodniji mačkama ili psima?

Spavaju u našim krevetima, kradu nam hranu sa tanjira i u biti vladaju našim domaćinstvom.

Ključne činjenice

• Ljudi su evolucijski jednako srodni mačkama i psima
• Genetska organizacija mačaka sličnija je ljudskoj
• Naučnici tvrde da su mačke korisnije za neka medicinska istraživanja
• Psi i dalje imaju važnu ulogu u proučavanju bolesti
• Studije otkrivaju sličnosti mačjih i ljudskih gena povezanih s rakom

Mačke i psi zajedno čine dvije trećine kućnih ljubimaca širom svijeta, ali jesmo li jednoj od te dvije vrste srodniji nego drugoj? Odgovor zavisi od načina na koji postavljamo to pitanje.

https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?gdpr=0&us_privacy=1—&gdpr_consent=CQjlHEAQjlHEAEsACBENCdFgAAAAAEPgAAIAAAAPaSD2F2K2kKFkWCuwXYIYBCujaAAhQhAAAkCBMACgAUgQAgFJIAgCJEAAEAAAAAAQEiCQAAQEBAAAIACAAAAAAAIAAAAAAAQAAABAAIAAAAAAAAEAQAAIAAQAAAAIAABEhAAAQQAEIAAAAAAQAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAIAA.IINJB7C7FbSFCyLZ3aLsEMAhXRtAAQoQgAASBAmABQAKQIBQCkkAYFEyABCACAAAAICRBIQIMCAgAAUABAAAAAAAEAAAAAAAIIAAAgAEAAAAAAAACAIAAEAAIAAAAEAAAmQgAAIIACEAAgAAAIAAAAAAAAAAAAACAAAAAAAEAAAAAAAAAAQ.YAAAAAAAAAA&addtl_consent=2~~dv.70.89.93.108.122.149.161.184.196.236.259.311.313.314.323.340.358.385.415.442.486.494.495.540.574.723.827.864.981.1029.1047.1048.1051.1067.1095.1097.1126.1205.1276.1301.1329.1365.1415.1449.1514.1516.1570.1577.1598.1616.1651.1716.1735.1753.1765.1782.1870.1878.1889.1917.1958.1985.2072.2253.2299.2328.2331.2373.2415.2506.2526.2531.2567.2568.2571.2572.2575.2624.2677.2778.2878.2898.3234&gpp_sid=-1&client=ca-pub-3228146556205469&output=html&h=440&num_ads=1&adk=971999637&adf=3256409264&w=440&lmt=1778765803&rafmt=1&armr=3&sem=mc&pwprc=4797691385&ad_type=text_image&format=440×440&url=https%3A%2F%2Fwww.nezavisne.com%2Fzivot-stil%2Fzivotinje%2Fjesmo-li-blizi-mackama-ili-psima%2F965010&fwr=1&pra=3&rh=350&rw=420&rpe=1&resp_fmts=3&sfro=1&asro=0&aiactd=0&aicctd=0&ailctd=0&aimartd=4&aieuf=1&aicrs=1&fa=27&abgtt=6&dt=1778765803200&bpp=1&bdt=1667&idt=-M&shv=r20260511&mjsv=m202605110101&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3De34fe53f9bf7cbc5%3AT%3D1770129076%3ART%3D1778765802%3AS%3DALNI_MYw-Y8IR3HlyVcl6Fp69jLDYx8XhQ&gpic=UID%3D0000130ea0633489%3AT%3D1770129076%3ART%3D1778765802%3AS%3DALNI_MbpZpk2MqBe_fohGTukHKshKQGD5A&eo_id_str=ID%3Db1ac135e8c5cc267%3AT%3D1770129076%3ART%3D1778765779%3AS%3DAA-AfjZtvEEPA5EwLHY4MxEvPR7u&prev_fmts=0x0%2C440x440%2C440x440%2C440x440&nras=3&correlator=3080940537528&frm=20&pv=1&u_tz=120&u_his=13&u_h=896&u_w=414&u_ah=896&u_aw=414&u_cd=24&u_sd=3&adx=0&ady=1615&biw=440&bih=728&scr_x=0&scr_y=0&eid=31098357%2C31098359%2C95390787%2C95390681&oid=2&pvsid=7725959519862606&tmod=2094009218&uas=3&nvt=1&ref=https%3A%2F%2Fwww.nezavisne.com%2Findex%2Fnajnovije_vijesti&fc=1408&brdim=0%2C0%2C0%2C0%2C414%2C0%2C440%2C796%2C440%2C796&vis=1&rsz=%7C%7Cs%7C&abl=NS&fu=128&bc=31&bz=1&ifi=7&uci=a!7&btvi=4&fsb=1&dtd=149

“Sa evolucijskog gledišta, jednako smo srodni mačkama i psima”, rekao je za “Live Science” Mark Springer, profesor evolucije, ekologije i biologije organizama na Univerzitetu u Kaliforniji “Riverside”.

Mačke, psi i ljudi su sisavci. Na porodičnom stablu sisavaca, koje pokazuje kako su različite vrste međusobno povezane, i mačke i psi pripadaju redu zvijeri (Carnivora), dok su ljudi primati. 

Prema Springeru, te dvije grupe odvojile su se od zajedničkog pretka prije otprilike 90 do 95 miliona godina. 

Poređenja radi, mačke i psi međusobno su se evolucijski razišli mnogo kasnije, prije oko 55 miliona godina.

“Psi i mačke srodniji su sisavcima poput ljuskavaca, konja, krava, kitova, šišmiša, rovki i krtica nego ljudima. Sa druge strane, ljudi su srodniji letećim lemurima, tupajama, zečevima, štakorima i miševima nego mačkama i psima”, pojasnio je Springer. 

Genetske veze

Drugi način da se utvrdi kojoj smo vrsti bliži je iz genetske perspektive.

Vilijam Marfi, komparativni genomičar sa Univerziteta “Texas A&M”, izjavio je za “Live Science” da su ljudi, mjereno promjenama u DNK kodu tokom vremena, otprilike jednako srodni i mačkama i psima.

Marfi objašnjava da su preci današnjih pasa tokom evolucije prošli kroz opsežna hromozomska preslagivanja.

Takve promjene nisu jedinstvene za pse, već se događaju kod raznih životinjskih i biljnih vrsta, iako naučnici još ne razumiju u potpunosti zašto se neke loze preslaguju brže od drugih. 

Mačke su, sa druge strane, zadržale organizaciju genoma koja je bliža našoj.

“Kada je riječ o rasporedu gena unutar hromosoma, ljudi i mačke međusobno su dvostruko sličniji nego ljudi i psi”, istakao je Marfi.

Značaj za medicinu

https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?gdpr=0&us_privacy=1—&gdpr_consent=CQjlHEAQjlHEAEsACBENCdFgAAAAAEPgAAIAAAAPaSD2F2K2kKFkWCuwXYIYBCujaAAhQhAAAkCBMACgAUgQAgFJIAgCJEAAEAAAAAAQEiCQAAQEBAAAIACAAAAAAAIAAAAAAAQAAABAAIAAAAAAAAEAQAAIAAQAAAAIAABEhAAAQQAEIAAAAAAQAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAIAA.IINJB7C7FbSFCyLZ3aLsEMAhXRtAAQoQgAASBAmABQAKQIBQCkkAYFEyABCACAAAAICRBIQIMCAgAAUABAAAAAAAEAAAAAAAIIAAAgAEAAAAAAAACAIAAEAAIAAAAEAAAmQgAAIIACEAAgAAAIAAAAAAAAAAAAACAAAAAAAEAAAAAAAAAAQ.YAAAAAAAAAA&addtl_consent=2~~dv.70.89.93.108.122.149.161.184.196.236.259.311.313.314.323.340.358.385.415.442.486.494.495.540.574.723.827.864.981.1029.1047.1048.1051.1067.1095.1097.1126.1205.1276.1301.1329.1365.1415.1449.1514.1516.1570.1577.1598.1616.1651.1716.1735.1753.1765.1782.1870.1878.1889.1917.1958.1985.2072.2253.2299.2328.2331.2373.2415.2506.2526.2531.2567.2568.2571.2572.2575.2624.2677.2778.2878.2898.3234&gpp_sid=-1&client=ca-pub-3228146556205469&output=html&h=440&num_ads=1&adk=971999637&adf=470160929&w=440&lmt=1778765803&rafmt=1&armr=3&sem=mc&pwprc=4797691385&ad_type=text_image&format=440×440&url=https%3A%2F%2Fwww.nezavisne.com%2Fzivot-stil%2Fzivotinje%2Fjesmo-li-blizi-mackama-ili-psima%2F965010&fwr=1&pra=3&rh=350&rw=420&rpe=1&resp_fmts=3&sfro=1&asro=0&aiactd=0&aicctd=0&ailctd=0&aimartd=4&aieuf=1&aicrs=1&fa=27&abgtt=6&dt=1778765803200&bpp=1&bdt=1666&idt=-M&shv=r20260511&mjsv=m202605110101&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3De34fe53f9bf7cbc5%3AT%3D1770129076%3ART%3D1778765802%3AS%3DALNI_MYw-Y8IR3HlyVcl6Fp69jLDYx8XhQ&gpic=UID%3D0000130ea0633489%3AT%3D1770129076%3ART%3D1778765802%3AS%3DALNI_MbpZpk2MqBe_fohGTukHKshKQGD5A&eo_id_str=ID%3Db1ac135e8c5cc267%3AT%3D1770129076%3ART%3D1778765779%3AS%3DAA-AfjZtvEEPA5EwLHY4MxEvPR7u&prev_fmts=0x0%2C440x440%2C440x440%2C440x440%2C440x440%2C440x440%2C440x440&nras=6&correlator=3080940537528&frm=20&pv=1&u_tz=120&u_his=13&u_h=896&u_w=414&u_ah=896&u_aw=414&u_cd=24&u_sd=3&adx=0&ady=4273&biw=440&bih=728&scr_x=0&scr_y=0&eid=31098357%2C31098359%2C95390787%2C95390681&oid=2&pvsid=7725959519862606&tmod=2094009218&uas=3&nvt=1&ref=https%3A%2F%2Fwww.nezavisne.com%2Findex%2Fnajnovije_vijesti&fc=1408&brdim=0%2C0%2C0%2C0%2C414%2C0%2C440%2C796%2C440%2C796&vis=1&rsz=%7C%7Cs%7C&abl=NS&fu=128&bc=31&bz=1&ifi=10&uci=a!a&btvi=7&fsb=1&dtd=149

Pošto način na koji je DNK organizovan utiče na to kako se geni uključuju i isključuju, mačke bi mogle biti bolji model od pasa za razumijevanje regulacije ljudskih gena, smatra Marfi. 

To ih takođe čini korisnima za proučavanje genetskih bolesti.

Na primjer, policistična bolest bubrega javlja se i kod ljudi i kod mačaka, pa bi tretmani razvijeni za mačke mogli pomoći u razvoju terapija za ljude.

Mačke takođe mogu pružiti važne spoznaje o raku. Nedavna studija otkrila je da su geni povezani sa rakom kod mačaka iznenađujuće slični onima kod ljudi, kako po broju, tako i po različitosti. 

Kod ljudi su mutacije istog gena povezane sa lošijim ishodima kod raka dojke.

Uprkos tome, i psi se koriste kao modeli za analizu i liječenje ljudskih bolesti, uključujući Alchajmerovu bolest, idiopatsku epilepsiju, očne bolesti i bolesti srca. 

Iako mačke možda dijele više sličnosti sa ljudima u regulaciji gena, do danas je više istraživanja usmjereno na pse.

To se dijelom može pripisati činjenici da je potpuni mačji genom postao dostupan kasnije od psećeg, kao i istorijskoj predrasudi da mačke manje sarađuju u istraživačkim okruženjima, prenosi Index.

Dakle, kojoj smo vrsti srodniji? Sa evolucijskog stajališta, rezultat je neriješen. Ali na genetskom nivou, barem u pogledu strukture genoma, bliži smo mačkama.