Šta treba znati i kako prevenirati zarazu Virusom Zapadnog Nila

Virus Zapadnog Nila ponovo prijeti Evropi: Stručnjaci upozorili na simptome i mjere zaštite Virus Zapadnog Nila ove godine ponovo privlači pažnju zdravstvenih službi zbog povećanja broja oboljelih u pojedinim dijelovima Evrope i regiona. S obzirom na to da se najveća aktivnost komaraca i najintenzivniji prijenos virusa najčešće bilježe od jula do septembra, iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) podsjetili su građane na najvažnije mjere zaštite.

Prirodni ciklus virusa odvija se prvenstveno između ptica i komaraca. Komarci se zaraze hraneći se krvlju inficiranih ptica, nakon čega virus mogu prenijeti na druge ptice, ljude, konje i ostale sisare.

Virus se ne prenosi uobičajenim kontaktom među ljudima, dodirom, boravkom u istoj prostoriji niti kapljičnim putem. Ljudi i konji predstavljaju krajnje domaćine jer količina virusa u njihovoj krvi uglavnom nije dovoljna da bi komarci nastavili širiti zarazu.

Simptomi bolesti

Prijenos virusa među ljudima moguć je u rijetkim slučajevima, i to transfuzijom krvi, transplantacijom organa te s majke na dijete tokom trudnoće ili dojenja.

Oko 80 posto zaraženih osoba nema nikakve simptome. Približno svaka peta osoba razvije blaži oblik bolesti, praćen povišenom temperaturom, glavoboljom, umorom te bolovima u mišićima i zglobovima. Mogu se pojaviti i mučnina, povraćanje ili osip.

Kod približno jedne od 150 zaraženih osoba može se razviti težak oblik bolesti sa zahvatanjem centralnog nervnog sistema, kao što su meningitis, encefalitis ili akutna mlohava paraliza. Većem riziku izložene su starije osobe, hronični bolesnici i ljudi oslabljenog imuniteta.

Za ljude trenutno ne postoji odobrena vakcina niti specifična antivirusna terapija. Blaži oblici bolesti liječe se simptomatski, dok teži slučajevi zahtijevaju bolničko liječenje.

Stotine slučajeva

Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), objavljenim 21. augusta, od početka sezone u 12 evropskih zemalja prijavljeno je 625 lokalno stečenih slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila.

Najviše slučajeva zabilježeno je u Italiji, gdje je prijavljeno 311 zaraženih, zatim u Grčkoj sa 157 i Španiji sa 63 slučaja. Prema istom presjeku podataka, Sjeverna Makedonija prijavila je 37, a Srbija šest slučajeva.

Iz INZ-a napominju da se ovi podaci mogu razlikovati od novijih nacionalnih izvještaja zbog vremenskog razmaka između prijavljivanja i objedinjavanja informacija.

U Bosni i Hercegovini prvi slučajevi potvrđeni su 2013. godine, kada su identificirane dvije osobe s teškim oblikom bolesti. U Federaciji BiH tokom posljednjih godina registrirani su sporadični slučajevi.

Rizik i u BiH

Pojava bolesti u državama sa sličnim klimatskim i ekološkim uslovima potvrđuje potrebu za kontinuiranim nadzorom i provođenjem mjera kontrole komaraca i u Bosni i Hercegovini.

Toplije temperature i duža ljeta produžavaju sezonu aktivnosti komaraca i stvaraju povoljnije uslove za prijenos virusa. Poseban problem predstavlja stajaća voda.

Kante, stare gume, podlošci za saksije, neodržavani bazeni, začepljeni oluci i druge posude u kojima se zadržava voda mogu postati mjesta za razmnožavanje komaraca, upozoravaju iz Instituta.

Virus Zapadnog Nila je zoonoza koja povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Praćenje infekcija kod ptica, komaraca i konja može predstavljati važan sistem ranog upozoravanja. Uginule ptice ne treba dodirivati golim rukama, dok pojavu većeg broja uginulih ptica treba prijaviti nadležnoj veterinarskoj službi.

Kako se zaštititi

Građanima se preporučuje korištenje provjerenih sredstava protiv komaraca u skladu s uputstvima proizvođača, kao i nošenje odjeće dugih rukava i nogavica.

Savjetuje se i postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata, ograničavanje boravka na otvorenom u vrijeme najveće aktivnosti komaraca te redovno pražnjenje posuda u kojima se zadržava voda.

Potrebno je održavati oluke, bazene, dvorišta i zelene površine kako bi se smanjio broj mjesta pogodnih za razmnožavanje komaraca.

Sama činjenica da je osobu ubo komarac ne znači da će doći do zaraze. Ipak, osobe koje nakon boravka u području u kojem virus cirkulira razviju povišenu temperaturu, glavobolju, izražen umor, bolove u mišićima ili osip trebaju se javiti porodičnom ljekaru.

Jaka glavobolja, ukočenost vrata, dezorijentacija, poremećaj svijesti, grčevi, slabost ekstremiteta ili paraliza zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, poručili su stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Fokus.ba