Stižu novi migranti iz Afganistana, samim tim i opasnost humanitarne krize

1637258276 migranti 2 750x422 1

Dolaskom prvog snijega, dolaze i afganistanski migranti koji putuju mjesecima prema Bihaću.

Njihov cilj je granica Bosne i Hercegovine s Hrvatskom, zemljom EU za koju se nadaju da će služiti kao usputna stanica. Ruta je, kažu humanitarni radnici, postala privlačna jer službenici metodično utvrđuju uobičajenije rute kroz Grčku ili Italiju, piše Politico.

Afganistanci su, kako su rekli, već neko vrijeme potaknuti krenuti ka odredištima u Evropi, otkada su Talibani počeli zauzimati njihova mjesta i prije nego što su preuzeli vlast u avgustu.

Ali je jedan od Afganistanaca. U pokretu je četiri mjeseca otkako je napustio svoj dom u Lowgaru, u blizini Kabula. Sada, konačno blizu hrvatske granice, priprema se za svoj prvi pokušaj prelaska u EU s porodicom.

“Kao prozapadnjačka porodica, morali smo otići ili žene moje porodice ne bi imale šanse”, rekao je Ali, koji je dao samo svoje ime zbog straha od odmazde protiv svoje porodice u Afganistanu.

Međutim, radnici za ljudska prava upozoravaju da još nema dovoljno kreveta za privremeni smještaj tražitelja azila. I migranti svjedoče da ih odbijaju – možda ilegalno – na sve nasilniji način.

Nova opasnost humanitarne granične krize

“Postaje još teže ovih dana, koliko god se trudio”, rekao je Ramin, 29-godišnji Afganistanac koji je otišao prošle godine kada su se Talibani zatvorili u njegov rodni grad.

Postoji opasnost, upozoravaju radnici za ljudska prava, nadolazeće humanitarne granične krize – još jedne za kontinent koji se s njima bori godinama.

“Hladno vrijeme je velika opasnost”, rekla je Kathy James iz Medical Volunteers International, lokalne grupe koja pomaže migrantima u Velikoj Kladuši, kod Bihaća, piše Politico.

“Ljudi, uključujući malu djecu, često su ostavljeni, izloženi su i nemaju gdje sigurno spavati. Ova zima neće biti drugačija.”, dodaje ova humanitarka.

Balkanska ruta i „Game“ ponovo u „igri“

U posljednje tri godine Afganistanci su bili najčešći tražitelji azila na bosansko-hrvatskoj granici – mikrokozmos od pola miliona Afganistanaca koji su podnijeli zahtjev za zaštitu unutar EU.

Hiljade Afganistanaca koji su posljednjih godina pokušali ući u Hrvatsku jednostavno su se vratili, deportovani su zbog ilegalnog prelaska granice. Mnogi jednostavno započnu proces iznova, tražeći drugo mjesto uz granicu. To je ples naprijed-nazad, lokalno poznat kao „Game“.

Međutim, nije svaka deportacija nužno legalna. Prema međunarodnom pravu, migranti imaju pravo podnijeti zahtjev za azil, a uskraćivanje tog prava često se naziva “odbijanjem”. Godine 2020. više od 110 migranata svjedočilo je odbijanju prelaska granica EU, a neki su tvrdili da je ponižavajuće postupano ili mučeno 1.656 ljudi. Izvještaje je prikupila Mreža za praćenje nasilja na granicama, nezavisna grupa nevladinih organizacija i udruženja koja prati kršenje ljudskih prava na granicama EU.

Hrvatska vlada priznala je potrebu rješavanja nasilnih odbijanja prelaska granice, obećavajući provedbu novih mjera. No, nekoliko migranata kaže da je ta praksa samo pojačana od sredine avgusta, jer su se zemlje EU počele brinuti zbog masovnog egzodusa iz Afganistana.

Nakon što je Kabul pao, a zapadni saveznici napustili Afganistan ove jeseni, lokalni stručnjaci za migracije počeli su se brinuti da će hrvatsko- bh. granica biti opet cilj migranata.

“Prošle zime svjedočili smo sve većem broju porodica s malom djecom koji prelaze bosansko-hrvatsku granicu”, rekla je Sara Kekus iz Centra za mirovne studije Zagreb.

“Ove godine, imajući u vidu situaciju u Afganistanu i još uvijek nepostojanje sistema evakuacije u EU za sve one koji bježe od talibanskog režima, nema razloga očekivati drugačiju situaciju.“, istakla je.

I dok službeni podaci pokazuju ukupni pad broja migranata koji prelaze Hrvatsku od 2016. — s obzirom na dodatne političke prepreke na svakoj granici na tom putu — balkanska ruta ponovno postaje privlačna: sve se više smatra sigurnijom od prelaza koje vode u Italiju i Grčku .

“Kako srednjomediteranska ruta izgleda sve opasnija u očima migranata, privlačnost prema putu u Evropu kroz istočnu granicu ponovno raste”, rekao je Daniele Bombardi, koordinator za jugoistočnu Evropu Caritasa, dobrotvorne organizacije koja radi s migrantima na Balkanu.

“Nakon zatvaranja nekoliko kampova u Bosni, broj raspoloživih mjesta se smanjio”, rekao je Bombardi. “Organizovaniji, planirani pristup omogućio bi dostojanstvenije upravljanje tim tokovima.”

Bosanskohercegovački zvaničnici u novembru su ponovo otvorili Lipu, novoizgrađeni izbjeglički kamp koji finanansira EU na periferiji Bihaća, samo nekoliko kilometara od granice, navodi Politico.

Objekat je bio zamjena za onaj koji je Međunarodna organizacija za migracije podigla u martu 2020., s ciljem izvlačenja tražitelja azila iz neformalnih naselja u šumama dok je pandemija harala diljem svijeta. No, taj „hitni“ smještaj izgorio je tek nekoliko mjeseci kasnije, neposredno prije nego što je bio predviđena za zatvaranje zbog nedostatka osnovnih usluga.

„Živjeti u krugu“

Ali i Ramin dvoje su ljudi uhvaćenih u ciklusima prelaska granice, u beskrajnom „Game“-u. Devetnaestogodišnji Ali, relativno je pridošlica, dolazi sa svoje tri sestre i majkom.

Boji se da neće uspjeti preći prije nego što nastupi duboka zima, oprezan zbog mogućnosti da će morati kampovati vani nakon što ga odbiju. A kao jedini muškarac koji putuje s četiri žene, Ali je rekao da osjeća poseban teret.

Ramin, s druge strane, pokušava ući u Hrvatsku više od godinu dana.

U protekla dva mjeseca 29-godišnjak je pokušao preći i iz Bihaća i iz Velike Kladuše. Svaki put, rekao je, hrvatska policija mu je zaplijenila telefon i novac prije nego što ga je poslala natrag u Bosnu. Cilj mu je doći do svoje supruge u Francuskoj i na kraju se ponovno povezati s roditeljima u Njemačkoj, koji su evakuisani iz Kabula sa zapadnom nevladinom organizacijom.

Za sada čeka u privremenom prihvatnom centru u Ušivku, kod Sarajeva, glavnog grada BiH. Unatoč nemirnim mjesecima uzaludnih pokušaja da dođe do EU, Ramin izražava optimizam – on je sretniji, rekao je, od onih koji nisu u službenoj ustanovi za migrante.

Ipak, ne predstoji im lagan put. Mnoge su porodice požurile preći dok je ljeto jenjavalo, bojeći se da će granični prelazi postati gušći i da zvaničnici pripremaju nove mjere. Za samce, mogućnost prelaska postaje gotovo nemoguća, reklo je nekoliko migranata.

“Odbacivanja su sve češća i nasilnija”, rekao je Ramin. “Smišljamo nove rute, one ne funkcionišu uvijek, ali možemo razmijeniti informacije s onima koji dolaze u područje nakon nas.”

Poteškoće ipak neće odvratiti Ramina, Alija ili druge. Neuspjeh će samo dovesti do štete, rekao je Bombardi, iz Caritasa.

“Tvrđava Evropa se nikada neće uspjeti potpuno zapečatiti”, dodao je. “Takav pristup je upravo stvorio dodatne patnje koje se mogu savršeno izbjeći.”