Stres izaziva atrofiju mišića, promjene raspoloženja i slabo pamćenje

Najizraženiji štetni učinci hroničnog stresa su:

1. Hipokalemija, retencija natrija, dislipidemija, ateroskleroza i povećani krvni pritisak, uz ostale štetne faktore i gensku predispoziciju, pridonose nastanku kardiovaskularnih bolesti. Kako je, posebno u gradskim sredinama, iz godine u godinu život sve stresniji, psihosomatske bolesti sve su češće i nastaju sve ranije. Prije dvadesetak godina infarkt miokarda bio je uobičajen kod osoba s četrdeset i više godina, a danas više nije rijetkost ni u tridesetima ili, čak, kasnim dvadesetima.

2. Atrofija mišića i preraspodjela masnog tkiva uz nereaktivnost na insulin, hiperglikemiju i povećani apetit dovode do pretilosti. Najviše zabrinjava porast pretilosti kod djece.

3. Smanjen imunološki i upalni odgovor direktno su odgovorni za sporo zarastanje rana i povećanu sklonost infekciji.

Osim navedenih učinaka, stres utječe i na nastanak osteoporoze, poremećaja menstrualnog ciklusa i brojne druge simptome.

Avaz