Stručnjaci govore: Šta fotografije koje objavljujemo na društvenim mrežama govore o nama?

Iz dana u dan društvene mreže dobijaju sve više prostora u našim životima. Skoro da ne možemo zamisliti sat, a kamoli dan da nismo kliknuli na ikonicu na našem mobitelu za neku od popularnih društvenih mreža Facebook, Instagram, Snapchat…

Svakodnevno objavljujemo fotografije iz naše svakodnevnice, dok pijemo kafu, ručamo, idemo na svečanu večeru, sređenu kuću, nove cipele ili skupocjeni poklon. Pitanje je gdje sve to vodi.

Neuropsihijatar prof. dr. Izet Pajević za Faktor je kazao da, kada je u pitanju korištenje društvenih mreža, imamo itekako razloga za zabrinutost.

-Mi u stručnim krugovima još uvijek ne možemo sa sigurnošću reći gdje sve to vodi i kako će to utjecati na psihičko zdravlje, s obzirom na to da su društvene mreže fenomen koji je ne tako davno ušao u naše živote, ali razloga za zabrinutost ima. Društvene mreže se šire u nevjerovatnom obimu i masovno pridobijaju svoje konzumente. Nismo sigurni šta će biti sa tih konzumenata za 10, 15 i 20 godina. Do tada ćemo vjerovatno imati dovoljno istraživanja i naučnih  dokaza za validnu valorizaciju tog fenomena – ističe Pajević.

Prof.dr. Izet Pajević, neuropsihijatar

Pajević ističe da je sigurno da se putem društvenih mreža stvara jedna lažna slika samog sebe.

– Kroz potrebu da se drugima predstavimo u što boljem svjetlu i da zauzvrat dobijemo lajkove i da na osnovu količine tih lajkova vrednujemo sebe, to dovodi do toga da ustvari sve više i više počinjemo da živimo tuđe živote i da sami sebe vrednujemo kroz živote drugih. To može da budi nezadovoljstvo, egzistencijalnu prazninu, razočarenje zbog nemogućnosti da ispunimo svoja očekivanja  što može da vodi u anksioznost, depresiju i osjećaj manje vrijednosti, posebno zbog toga što se  stalno upoređujemo sa drugim osobama na društvenim mrežama koji sebe također hoće da predstave u što boljem svjetlu – pojašnjava.

Ovaj stručnjak neuropsihijatrije ističe da je to jedna “narcistička potreba da nam na neki način drugi potvrde da jesmo, da vrijedimo i da život koji živimo jeste ispravan način života”.

– Čovjek po prirodi ima potrebu da kroz relaciju sa drugima potvrdi sam sebi da postoji, da vrijedi, da ispravno koristi svoje sposobnosti, a bojim se da vrednovanje preko društvenih mreža i lajkovanja obmanjuje kako one koji nas lajkuju tako i one koji lajkuju. Pitanje je koliko je u svemu tome iskrenosti, koliko je to istinska podrška a koliko laskanje, da bi  zauzvrat dobijali odgovor koji i sami očekujemo. Po svemu sudeći ovo posljednje preovladava a poznato je da  laskanje u nama može razviti neka osjećanja koja sigurno remete psihičku harmoniju i stabilnost – kazao je Pajević, dodajući da stalno upoređivanje sebe sa drugima može razvijati negativna osjećanja kao što su zavist i ljubomora,  koja, ukoliko se stalno pohranjuju, mogu vremenom dovesti i do poremećaja ličnosti.

Psihologinja Nermina Vehabović-Rudež ističe da “mnogi ne razumiju kontekst Facebooka, odnosno društvenih mreža i vrlo često ga pomiješaju sa svojim stvarnim životom”.

– Negdje čak zaborave ko su pratioci njihovih društvenih mreža tako da sigurno ne prave selekciju šta je to što je važno da javnost vidi, to jeste šta žele da promovišu a šta nije. Zbog toga i izlaze oni sadržaji koji nisu za oko onih drugih dobri, možda nekoga vrijeđaju i tako dalje. Rekla bih da je važno poznavanje zašto nam služe društvene mreže kao i kultura ponašanja na društvenim mrežama. Oni drugi koji gledaju sve to imaju opciju da prate tu osobu ili da je izbrišu iz svojih prijatelja jer će biti zadovoljniji – pojašnjava psihologinja.

Psihologinja Nermina Vehabović-Rudež

Vehabović-Rudež navodi da prečesto korištenje i jeste vrsta ovisnosti i da da govori o tome da osoba ne može funkcionisati bez da se ne pojavi na društvenoj mreži, ali govori i o onome kakav je njen socijalni život i šta želi time postići.

-Ja ne bih išla preuranjeno da komentarišem da li se radi o problemima sa mentalnim zdravljem dok ne bih pitala osobe šta žele postići tim objavama, da li je to lična promocija, ili je to zabava ili poslovna promocija. Ono što sigurno jeste da onaj koji više promoviše materijalna sredstva kojim raspolaže zapravo ima manjak samopouzdanja i na taj način vrši samopromociju odnosno pokušava sebi dići samopouzdanje tako što će mu to ljudi vidjeti – kazala je Vehabović-Rudež.

Kaže da također, ne treba zaboraviti da “su to iste one osobe koje su u stvarnom životu pričale kako su pravile neka jela, kako su divno ispala, kako su se svi oduševljavali, i da su to u nekom momentu samo prenijeli to na društvene mreže”.

– Treba voditi računa da ne izgubimo žive socijalne kontakte i tada to postaje opasno za nas, kada nam je jedini kontakt sa svijetom slika objavljena na društvenim mrežama – zaključuje psihologinja Vehabović-Rudež.

• 

• 

• 

• 

Faktor.ba