Stručnjaci iz BiH o zmijama: ‘Građani strahuju od ovih vrsta, a one su potpuno bezazlene’

Iako često ostaju nezapaženi i nepravedno stigmatizirani, gmizavci i vodozemci igraju ključnu ulogu u očuvanju ekosistema Bosne i Hercegovine.

Od vlažnih riječnih dolina do kamenitih krških područja, ova bića nastanjuju raznovrsna staništa i predstavljaju važan pokazatelj zdravlja okoliša.

U Bosni i Hercegovini postoje i stručnjaci i entuzijasti koji naporno rade na njihovoj zaštiti

Portal Radiosarajevo.ba je tim povodom kontaktirao bh. herpetološko udruženje ATRA (BHHU:ATRA) da bi saznali više o tihom svijetu gmizavaca i vodozemaca, životinja koje svojim postojanjem čuvaju ekosisteme Bosne i Hercegovine

Bosanskohercegovačko herpetološko udruženje ATRA je udruženje koje se prvenstveno bavi edukacijom, istraživanjem i zaštitom herpetofaune Bosne i Hercegovine.

“Zapravo, jednostavnije rečeno, mi se bavimo proučavanjem i zaštitom vodozemaca i gmizavca koji nastanjuju našu zemlju. Udruženje je osnovano 2013. godine od strane tada studenata i mladih magistara biologije, a naziv je dobilo prema svom prvom projektu, koji se odnosio na zaštitu endemične podvrste – prenjskog daždevnjaka (Salamandra atra prenjensis)

Danas su ti osnivači afirmisani stručnjaci koji aktivno sarađuju s lokalnim, regionalnim i međunarodnim partnerima u oblasti istraživanja i zaštite herpetofaune, a projekat zaštite prenoskog daždevnjaka i dalje traje. Kroz svoj rad, udruženje okuplja sve ljubitelje prirode, s posebnim fokusom na studente biologije i veterine koji pokazuju interesovanje za ovu grupu životinja.

Vizija i misija BHHU:ATRA-e jeste da kroz aktivno provođenje istraživačkih projekata na vrstama herpetofaune, postane vodeće tijelo u Bosni i Hercegovini koje će za cilj imati upravljanje i očuvanje kako vrsta tako i njihovih staništa“, počinju razgovor naši sagovornici i sagovornice.

Na tom putu članovi udruženja, kažu, pored učešća u istraživanju i zaštiti raznovrsnih ekosistema, vrše popularizaciju herpetofaune i herpetologije kao nauke kroz obrazovanje i praksu, zalažući se za vrednovanje, zaštitu i očuvanje prirode i okoliša.

U razgovoru o gmizavcima i vodozemcima koje će portal Radiosarajevo.ba objaviti u dijelovima, saznali smo više i o tihim stanovnicama naših gradova i šuma – zmijama

Zmije – zaštitnice hladne krvi

Svakako da je susret sa zmijom neugodno iskustvo za brojne Bosance i Hercegovce, ali od značaja je razlikovati zmije koje nam predstavljaju prijetnju od onih koje predstavljaju našu zaštitu.

“Zmije, poput ostalih gmizavaca, spadaju među ektotermne organizme, što znači da njihova aktivnost uveliko ovisi o temperaturi okoline.

S proljećem dolaze i sve češći susreti sa zmijama jer upravo tada, nakon perioda mirovanja, koriste svaku priliku za sunčanje i zagrijavanje, kako bi nastavile sa svojim svakodnevnim aktivnostima, poput potrage za plijenom. Zbog toga su u toplijim mjesecima znatno prisutnije u prirodi, a nije stran slučaj ni da se nađu u blizini ljudskih naselja. Bosna i Hercegovina je stanište 14 vrsta zmija, od kojih su tri vsrte klasificirane kao otrovnice a dvije kao poluotrovnice, dok ostale vrste ne posjeduju otrovne žlijezde i samim tim ne predstavljaju opasnost za čovjeka.

Iako je većina zmija u našoj zemlji bezopasna, važno je znati kako ih prepoznati i razlikovati, te kako pravilno postupiti u slučaju susreta sa njima, bilo da se radi o otrovnici ili neotrovnici”, objašnjavaju

O otrovnicama

“Kada je riječ o tri otrovnice koje nastanjuju Bosnu i Hercegovinu, to su: poskok (lat. Vipera ammodytes), šarka (lat. Vipera berus) i planinski šargan (lat. Vipera ursinii). Sve tri dijele niz zajedničkih karakteristika po kojima ih je moguće prepoznati:trouglasta glava jasno odvojena od vrata, zdepasto tijelo s kratkim repom, vertikalne (tzv. mačije) zjenice, te cik-cak šara koja se proteže duž tijela.

Međutim, između sebe se razlikuju po nekoliko važnih detalja. Pa tako poskok ima uzorak baklave sličan onom kao kod šargana, ali je robustniji i duži, te se lako prepoznaje po karakterističnom ‘roščiću’ na vrhu nosa. Šarka ima isprekidanu cik-cak liniju i može se javiti i u potpuno crnoj varijanti, što se naziva melanistična forma, a šargan dijeli sličan uzorak s poskokom, ali je znatno manji i diskretniji.

Njegov otrov je vrlo slab i često se poredi s ubodom pčele, te je ova vrsta inače poznata kao najmanja europska otrovnica“, pojasnili su iz BHHU ATRA.

“Najveće šanse za susret ljudi imaju upravo s poskokom, jer ima širi areal rasprostranjenosti i nije strogo vezan za određene nadmorske visine, kao što je slučaj s preostale dvije vrste. Uz to, njegov otrov je i najjači, te zaslužuje poseban oprez iako su ugrizi ipak rijetki i gotovo uvijek posljedica direktnog kontakta ili pokušaja hvatanja”, otkrivaju

“Postoji i takozvani ‘suhi’ ugriz, kada zmija pri odbrani ne ubrizgava otrov, jer joj je cilj sačuvati što više mukotrpno proizvedenog otrova za omamljivanje svog plijena. Bilo kako bilo, ukoliko se ipak zadesite u situaciji da vas je neka zmija ujela, najbolji korak je posjetiti doktora koji će se dalje pobrinuti za vas i pružiti vam neophodu medicinsku pomoć”, navode u razgovoru.

Gradske zmije su najčešće bezopasne

U gradskim sredinama, gotovo uvijek je da građani naiđu na neotrovnicu kao što su smuk, smukulja, bjelouška ili ribarica.

“Ove vrste su vrlo dugačke, vitke, bez posebnih obilježja, većinom jednobojne zemljanih tonova, zjenice su okrugle a glava obla, i veoma su brze, za razliku od otrovnica.

Laički, što je zmije duža, manje su šanse da je otrovna a upravo građani strahuju od ovih ‘dugih bezazlenih jedinki.

Zmije se sigurno boje više vas nego vi njih te ako dođe do susreta savjetujemo samo da se sklonite i pustite zmiju da ide ‘svojim putem’. Svaki vid uznemiravanja ovih životinja rezultirat će njihovom samoodbranom što se pretežno kasnije protumači kao napad, iako to zaista nije tako.

Održavanje javnih površina (npr. redovno košenje) i redovan boravak u istim znatno smanjuje mogućnosti susreta sa zmijama, te stoga samo treba voditi računa gdje se kretati. Ukoliko ipak dođe do takvog susreta kao što je na primjer ulazak zmije u kuću ili u haubu od auta, uvijek možete kontaktirati udruženje koje će angažovati nekoga da vam pomogne pronaći i ukloni zmiju, u suprotnom u otvorenim prostorima, zmija će sama otići”, zaključili su iz Bosanskohercegovačkog herpetološkog udruženja ‘ATRA’.