Stručnjaci otkrivaju razloge zašto nam se jede čokolada, čips, meso…

Često nam se dogodi da odjednom imamo jako veliku želju za slatkim ili pak nečim slanim, pa onda krećemo u prekopavanje frižidera i kredenaca za čipsima, čokoladama i sličnim nezdravim namirnicama, a vrlo je vjerojatno da ne stajemo nakon dvije kockice, već obično pojedemo cijelu čokoladu.

Stručnjaci objašnjavaju kako do takve snažne želje za određenim namirnicama dolazi jer nam na taj način tijelo poručuje da mu nešto nedostaje, prenosi britanski Daily Mail.

Ako do toga dođe, ne znači da bismo trebali pojesti cijelu kesicu čipsa, a nutricionisti otkrivaju zbog čega do takve jake želje ponekad dolazi i koje su zdravije alternative slatkišima i ostalim nezdravim namirnicama.

Kada imate želju za slatkim, potreban vam je hrom
Ako vam se odjednom jako jede čokolada, torta ili bomboni, to je zato što je nivo šećera u vašem tijelu naglo skočila, pa je zatim naglo pala. Doktor i nutricionist Marilyn Glenville objašnjava: “Kad jedete, nivo šećera u krvi vam se podiže i otpušta se insulin. Ako jedete rafinirane šećere i ugljikohidrate, oni će snažno udariti na vaš sistem krvnih sudova te će izazvati disbalans šećera u krvi. Zbog toga će vaše tijelo otpuštati više insulina, kako bi se moglo nositi s takvim naglim povećanjem šećera u krvi. Nakon toga, razina šećera u krvi će pasti, ali zbog one prevelike količine otpuštenog insulina, sniziće se dosta drastično, zbog čega ćete uskoro opet imati želju za slatkim. A što više slatkiša jedete, više ćete imati želju za njima.”

Kako biste ipak utažili želju za slatkim, Glenville preporuča da nadomjestite količine hroma. Hrom je metal koji je u tijelu pronađen u trovalentnom obliku i pomaže u normalnoj funkciji insulina, a prehrana bogata voćem, povrćem, mesom, ribom i žitaricama našem tijelu daje dovoljne dnevne količine tog važnog metala. Namirnice kao što su brokula, zeleni grah i sok od grejpa vrlo su bogate hromom, zbog čega nutricionisti preporučaju njihovu češću konzumaciju kako bi se u tijelu zadovoljila dnevno potrebna doza hroma. “Pobrinite se da jedete zdrav doručak koji uključuje i proteine i karbohidrate, a kasnije nastavite s povrćem, što će pomoći da razine šećera u krvi uvijek budu na normalnom nivou. Na taj način do kasnijih popodnevnih sati nivo šećera u krvi neće pasti toliko nisko i nećete imati potrebu za dodatnim slatkim zalogajem”, tvrdi Glenville.

Kada imate želju za čokoladom, potreban vam je magnezij
Vjerujem kako su se apsolutno svi našli u situaciji da su žarko željeli pojesti koju kockicu čokolade. Ili cijelu čokoladu. No, kada imamo takvu želju, ono što naše tijelo ustvari treba jest – magnezij, objašnjava uspješna nutricionistica Shona Wilkinson.

Mnogi stručnjaci slažu se kako čak 80 odsto ljudi u svojoj dnevnoj prehrani ne konzumira dovoljne količine magnezija, a Wilkinson tvrdi sljedeće: “Magnezij može ne samo spriječiti upale u našem tijelu, već igra i vodeću ulogu u balansiranju nervnog sistema i u borbi s ansioznošću, a koristan je također i za zdravlje kostiju.”

Neke od namirnica koje su bogate magnezijem su orašasti plodovi, riba, grašak, cjelovite žitarice, avokado, jogurt, banane, tamno lisnato povrće, razne sjemenke i za sve one koji ipak ne mogu bez nje – dobra alternativa je i tamna čokolada. Nutricionistica Cassandra Burns pak dodaje kako bi osobe koje u svojoj prehrani ne konzumiraju dovoljno nekih od navedenih namirnica, trebale posegnuti i za dodacima prehrani u obliku magnezija.

Kada imate želju za čipsom i ostalim slanim grickalicama, potreban vam je natrij
Wilkinson objašnjava: “Ako imate želju za slanom hranom, to može značiti da vam je razina natrija izrazito niska, do čega obično dolazi zbog dehidracije, nakon vježbanja, nakon konzumiranja alkohola ili odmah nakon prehlade.

Natrij je vrlo važan mineral, a pomaže nam održavati optimalnu količinu vode u tijelu, što je pak korisno za regulaciju krvnog pritiska. Razinu natrija u tijelu možete vrlo lako podići ako posegnete za, primjerice, slanim ribicama (kao što su srdele) ili slanim kokicama, koje su i prirodno bogate tim mineralom. Također, manje količine natrija nalaze se i u celeru i mrkvi.”

Ako imate želju za ugljikohidratima, potreban vam je triptofan
Zdravi ugljikohidrati uvijek su dobrodošli u prehrani, no ponekad jednostavno imamo želju za onim namirnicama napravljenima od bijeloga brašna, kao što su bijeli hljeb i peciva, tjestenina, krafne ili bijela riža. A kad do toga dođe, to nam naše tijelo ustvari poručuje kako mu nedostaje triptofan aminokiselina.

Aminokiseline su esencijalne u prehrani baš svakog pojedinca, a pomažu nam regulisati proizvodnju serotonina, odnosno hormona sreće. Doktorica Glenville tvrdi kako ova aminokiselina veoma važnu ulogu igra i kod regulacije sna, kao i u našoj probavi. “Nedostatak te aminokiseline može dovesti do lošeg raspoloženja i anksioznosti. No, umjesto posezanja za lošim ugljikohidratima, pokušajte u svoju prehranu uvesti više određenih proteina koji će vam osigurati dovoljne količine triptofana, a neke od takvih namirnica su jaja, banane i orasi”, objašnjava.

Kada imate želju za mesom, potrebno vam je željezo
Mirisu i okusu sočnog odreska, hrskave slanine ili kobasice ponekad jednostavno ne možemo odoljeti, a na taj nam način naše tijelo poručuje da mu nedostaje željeza. “Odnedavno raste trend konzumacije izrazito malih količina crvenog mesa, a upravo to je glavni razlog nedostatka željeza”, objašnjava nutricionistica Burns.

“A ono ustvari igra veoma važnu ulogu u izgradnji našeg imunološkog sistema te također pomaže u prenošenju kisika kroz tijelo. Bez željeza – postajemo umorni i bezvoljni.” Stoga Burns predlaže kako bismo, barem jednom sedmično, svakako trebali pojesti porciju crvenog mesa. Takođe, u našu bismo prehranu trebali uvesti leću, špinat te sjemenke bundeve, koje su vrlo bogate raznim vitaminima i mineralima.

Kada imate želju za kiselom hranom, potrebna vam je hlorovodična (želučana) kiselina
Iako možda zvuči pomalo čudno, ima pojedinaca koji ponekad jednostavno imaju veliku želju za kiselom hranom, kao što su krastavci ili neko kiselo voće, što je ustvari znak da u našem tijelu nedostaje hlorovodične, odnosno želučane kiseline.

Burns tvrdi: “Želučana kiselina pomaže nam kod probave hrane te kod dezinfekcije i sterilizacije namirnica. Za obnovu želučane ovojnice korisni su razni dodaci prehrani od ljekovitih gljiva, a oni nam mogu pomoći i u borbi s Chronovom bolesti te poboljšati fuknciju crijeva.”