1 31
AUTOR: H.D.
DATUM: pro 27, 2021 @ 21:10
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Tokom pregovora o izmjenama Izbornog zakona u BiH nije se odstupilo od presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, već je upravo insistiranje na njihovoj provedbi dovelo do njihovog prekida. Ovo je u razgovoru za “Avaz” kazao Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava. Stavove aktuelnih politika ne želi komentirati, ali presude Evropskog suda su jasne.

Neispunjen zadatak

– Presuda “Zornić protiv BiH” je najsveobuhvatnija. Ostale su bile fokusirane bilo na pitanje učešća u izborima nacionalnih manjina ili nemogućnosti kandidiranja zbog toga što kandidati dolaze s “pogrešne teritorije”. Presuda “Zornić” je najšire postavljena aplikacija pred Evropskim sudom. Formulacija iz presude, navedena u stavu 43., daje dijagnozu stanja i indirektno kaže da BiH još nije demokratska zemlja te da, ako želi osigurati istinsku, efektivnu demokratiju, mora svakom građaninu pružiti jednako pravo u izbornom procesu, bez davanja ikakvih posebnih prava onima koji pripadaju konstitutivnim narodima u odnosu na ostale građane BiH – podsjeća Vehabović.

Upravo je to zadatak koji BiH još nije ispunila. Tražeći put ka lakšem i bržem rješenju, kompromisi se mogu praviti, ali ne na principima sadržanim u ovoj i ostalim presudama, smatra Vehabović. Obaveze iz presuda traže i izmjene Ustava BiH, a zbog neizvršavanja obaveza BiH prijeti i isključenje iz članstva u Vijeću Evrope.

– Bez obzira na to kakvi su pritisci izvana, to se na kraju mora završiti u Parlamentarnoj skupštini BiH. Suspenzija BiH iz Vijeća Evrope je moguća i to je krajnja konsekvenca. To se desilo 1969. godine, kada je Grčka bila primorana da sama istupi. Mislim da se u slučaju BiH to neće desiti, ali ne treba zaboraviti da je prošlo 12 godina od donošenja prve presude te da je krajnje vrijeme da BiH ispuni obaveze koje je preuzela članstvom u najstarijoj evropskoj organizaciji – kaže Vehabović.

Tekst se nastavlja nakon reklame

Ustavna kriza

Ustavna kriza onemogućila je nastavak razgovora o ovoj temi, dodaje, jer nije izvjesno hoće li BiH, zbog unutrašnjih pritisaka, opstati ovakva kakva jeste bez reakcije izvana.

– Ne vjerujem u mogućnost secesije, jer se svi zalažu za poštivanje Ustava BiH. Istina, neki ne priznaju odluke Ustavnog suda. To, kako reče neki dan jedan bivši političar iz Srbije, mora da je šala, jer ne može se pozivati na Ustav, a ne poštivati odluke Ustavnog suda. Mislim da je pravi izlaz iz ove situacije puni angažman institucija BiH, koje moraju djelovati u skladu s Ustavom i zakonima. Ništa više, a ni manje od toga. To je ono što se očekuje od efektivnog društva efikasnih institucija. U svakoj državi institucije moraju naći odgovore za sve izazove, tako da je sada na Tužilaštvu i sudskom sistemu da odgovore na ta pitanja – ističe Vehabović.

Eskalacija krize

Eskalacija krize ne zavisi od građana, već od onih koji vode državu i imaju političku moć da je zaustave, ali i međunarodne zajednice koja ima svoju ulogu i odgovornost za smirivanje situacije.

– Ovo je, očigledno, postao i sigurnosni problem, pa je utoliko i teži, jer znamo da svaka nestabilnost u BiH ima utjecaj na regiju i Evropu. Ne bih volio biti analitičar za svaki scenarij, sve je moguće, ali opet mislim da će se sve riješiti u okviru institucija BiH. Mislim da su institucije dovoljno jake da daju pravi odgovor na ove izazove – dodaje Vehabović.

LIDER