Svaka srušena barijera privredi znači mnogo

Ekonomista Draško Aćimović putem Facebooka je kritikovao Vijeće ministara BiH, jer nije ispoštovalo rok od 30 dana u kojem je trebalo analizirati efekte mini Schengena na Bosnu i Hercegovinu.

“Predsjedništvo BiH je 17. septembra pozdravilo inicijativu i dalo maksimalni rok od 30 dana da Savjet ministara izradi analizu prijedloga te inicijative, koja je, kako je jasno rečeno u Bruxellesu članovima Predsjedništva BiH, inicijativa EU i s njom su povezane i milijarde evra investicija u region. Savjet ministara nije bio u stanju ni da za 30 dana izradi analizu mini Schengena, koja je trebala biti pripremljena za sjednicu Predsjedništva”, napisao je Aćimović.

Izbjegavanje reformi

Bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i aktuelni državni zastupnik Mirko Šarović za Oslobođenje kaže kako Vijeće ministara mnogo kasni te da je to nedopustivo.

“Bilo je sasvim dovoljno vremena da se napravi pristojna analiza, prezentuje na Savjetu ministara i preduzmu dalji koraci po pitanju, prema mom mišljenju, ovog vrlo velikog i značajnog projekta za BiH. Ali, od ovog saziva Savjeta ministara nije ni očekivati nešto posebno, s obzirom na to da mnogi od njih i ne razumiju o čemu se tu radi”, ističe Šarović.

Prema njegovim riječima, najveći problem je što o ovim pitanjima odlučuju i svoj stav daju političari. Dodaje kako privrednici, investitori i biznismeni trebaju da imaju presudnu riječ, “ali njih niko ništa ne pita”.​

Barijere stvaraju političari, a ekonomija i privrednici uklanjaju ih i oni su najveći protivnici barijera, ističe Šarović

“Ako politika bude odlučivala, bit će to loše i oni će uvijek naći razlog da ne idu u nekom reformskom pravcu, a prema mom mišljenju, ovo je zaista projekat koji je na neki način reformisanje CEFTA. CEFTA je sjajan projekat u koji se Bosna i Hercegovina uključila posljednja, a trebala je da bude među prvima. Tako će biti i s ovim. Smatram da je CEFTA iscrpila neke svoje mogućnosti i pokazala određene nedostatke. Nije uspjela da se izbori s nekim nevidljivim barijerama, tako da je došlo vrijeme da se ona unaprijedi, reformiše i nadogradi. Ako je to dobar projekat, a za CEFTA sam rekao da jeste, mini Schengen bi trebao da bude još bolja, savršenija verzija CEFTA koja Bosni i Hercegovini daje mnogo više mogućnosti, više ušteda i ekonomičnije poslovanje za privrednike”, naglašava Šarović.

Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla, smatra da mini Schengen tretira ista pitanja kao i CEFTA.

“CEFTA je sasvim zadovoljavajući sporazum. Tamo imamo zaštitu domaće proizvodnje. CEFTA omogućava određivanje kontingenta uvoza nekih proizvoda u svoju zemlju ukoliko imate tačnu evidenciju vlastite proizvodnje koja zadovoljava vaše domaće potrebe u određenom periodu. Kad su u pitanju Srbija, Crna Gora i Albanija, mi nemamo nikakvih prepreka u poslovanju i trgovanju.

Mi sve proizvode uvozimo bez ikakvih problema. Mini Schengen je više političko pitanje koje nema puno veze s ekonomijom. On i u Evropi znači slobodno kretanje ljudi bez pasoša. To na neki način podrazumijeva brisanje granica. Mini Schengen nije dobar za Bošnjake i ne znači im ništa”, ističe Selimović.

Dodaje kako je potrebno prvo riješiti pitanje granica, pa tek onda pričati o Schengenu.

“Cilj mini Schengena je brisanje granica, a mi ne treba da idemo u tom pravcu, iz razloga što nemamo riješeno pitanje granice sa Srbijom. Takav sporazum bi omogućio Srbiji da i dalje nastavi koristiti hidrocentrale koje se trebaju dijeliti s BiH. To je glavno pitanje”, navodi Selimović.

Pazite, nije se Evropska unija ujedinila zato što Nijemci vole Francuze, nego da lakše posluju jedni s drugima, naglašava Kopruner
Većina privrednika u BiH problem zadržavanja kamiona na granicama smatra dovoljnim razlogom da se uđe u pomenuti savez.

“Kad se radi o problemu kolona kamiona na granicama, rješenje je u povećanju broja službenika na granicama. Kamionima treba omogućiti prijelaz na više graničnih prijelaza, jer se ostali ne mogu koristiti u svrhu prijelaza. Treba osposobiti sve granične prijelaze, da na svakom roba može prelaziti.

Usmjeravanje na određene granične prijelaze stvara problem. Potrebno je riješiti i problem korupcije na granicama. Treba raditi na ukidanju vancarinskih barijera. One su problem. Ključan je i problem papirologije, odnosno potrebne dokumentacije”, pojašnjava Selimović.

Direktorica i vlasnica firme GS – Tvornica mašina Travnik Snježana Kopruner smatra da ljudi u politici nemaju dovoljno znanja i senzibilnosti za ono što privreda čini.

“Ima dosta izvoznika hrane kojima je većina izvoza Srbija i Kosovo i zbog čega ih sputavati? Onda nisu dovoljno konkurentni. Mi uglavnom izvozimo na tržište Evropske unije, ali materijal kupujemo u zemljama okruženja, pogotovo u Srbiji. Mislim da je mini Schengen za privredu izuzetno dobar. Nama je svako oslobođenje ovih papirologija i privrednih barijera pozitivno, isto kao i protok ljudi. Mislim da ne može donijeti ništa negativno”, podvlači Kopruner.
Slušala je, kaže, i neke negativne komentare, ali mišljenja je kako oni nastaju zbog barijera u glavama ljudi.
“Priče o velikoj Srbiji i velikoj Albaniji u ovom slučaju su nebuloze. Mi smo okruženi Evropskom unijom i mislim da treba dati mogućnost privredi da može bolje poslovati. Slobodan tok ljudi, kapitala i materijala je uvijek dobar za privredu. Imate špedicije razne i sve to prati papirologija. Evropska unija se ujedinila iz potrebe velikih koncerna, da jednostavnije žive, a obični građanin je profitirao od toga, jer bezbolnije prelazi granicu, ne mora 20 puta pokazati pasoš. Kada ste veći, bolje se osjećate i sigurnije”, naglašava ona.

Nedostaje radna snaga

Pojedini smatraju kako je za BiH dovoljno učešće u programu CEFTA. Kopruner u ovom programu ne vidi rješenje pojedinih problema.

“Ako je to tako, onda mi ne bismo imali gužve na granici, bio bi lakši protok. Šta onda rade kamioni 20 sati na granici? Ako je tako, onda ta CEFTA ne funkcionira. CEFTA ne regulira protok ljudi, a nama je protok ljudi isto tako interesantan. Već sada je nedostatak stručne radne snage, a svakim danom će to biti sve veći problem. Mislim da nam je najlakše iz regiona uzimati radnike, isto kao što Hrvatska usisava od nas, tako bismo i mi mogli iz Srbije ili Crne Gore. Što ću ja sada Indijce i Ukrajince uvoziti ako imamo nas u okruženju koji smo jedan narod”, govori nam Kopruner.

​Šarović smatra da oko protoka ljudi strahova ne bi trebalo biti.
“Onda nikad ne bismo trebali ulaziti u bilo šta. Pa, što smo ulazili u CEFTA, imali smo iste te probleme koji će se vjerovatno pojavljivati i u budućnosti. Možda je upravo mini Schengen prilika da se neke nezavršene stvari, odnosno otvorena pitanja rješavaju jedno po jedno. Sva se odjednom ne mogu riješiti niti su se ikad rješavala. Ako relaksiramo odnose u trgovini, u međusobnoj saradnji, relaksirat ćemo i neke druge stvari i tako doći do rješenja”, zaključuje Šarović.

Oslobođenje