Svako gradi “po svom”: U BiH se na autoceste troše milijarde bez jedinstvenog plana

Četvrt stoljeća prošlo je od početka gradnje, a Bosna i Hercegovina nije završila autocestu na evropskom Koridoru Vc koja bi povezala srednju Evropu s Jadranom.

Od prvog kamena temeljca 2001. godine do danas izgrađeno je oko 250 kilometara autocesta širom BiH, u što je uloženo približno 2,1 milijarda eura.

Veliki dijelovi mreže autocesta su nepovezani, pojedine dionice ne vode nikud, evropski tužitelji istražuju dodjele i provođenje ugovora, a rok završetka glavnog koridora od sjevera do juga pomaknut je s planirane 2012. na najmanje 2030. godinu, ako evropske banke nastave njegovo financiranje.

Denis Lasić, ministar prometa Federacije BiH u prošlom mandatu i danas direktor Autocesta u ovom entitetu, nije odgovarao na pozive RSE, kao ni Radovan Višković, v. d. direktora Autocesta Republike Srpske koji je bio premijer ovog entiteta.

Nema jedinstvene saobraćajne politike

“Prioritet bi trebao biti uvrštavanje naših autoputeva i brzih cesta u evropsku mrežu. Kod nas u BiH ne postoji jedinstvena saobraćajna politika. Zato imamo situaciju da se te ceste baziraju na povezivanje manjih centara u dva entiteta i ne postoji povezanost cijele mreže”, kaže za RSE Mustafa Mehanović, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu.

Izgradnja infrastrukture u ustavnoj je nadležnosti je Federacije BiH i Republike Srpske, njenih ministarstava za promet i entitetskih javnih preduzeća koje njima upravljaju.

Entitet Federacija BiH ulaže isključivo u dio panevropskog Koridora Vc, koji bi trebao spojiti Budimpeštu, Osijek, Sarajevo i hrvatsku luku Ploče, pri čemu se oslanja na kredite iz Evropske unije te domaće i turske izvođače.

Entitet Republika Srpska razvija vlastitu mrežu od Banje Luke prema Doboju, Prijedoru, Brčkom, Bijeljini i Srbiji, a u poslove su, pored lokalnih, uključene i kineske građevinske firme, a novac su, uz evropske, osigurale i kineske državne banke.

Izgradnju vode entitetska poduzeća i, prema njihovim podacima koje je analizirao Radio Slobodna Evropa, u BiH je izgrađeno blizu 250 kilometara autocesta.

Od toga je oko 138 kilometara na području Federacije BiH, a oko 111 kilometara u Republici Srpskoj.

Republika Srpska gradi ili priprema za gradnju više od 116 kilometara novih autocesta u različitim smjerovima, odvojenim i od postojećih u tom entitetu i od autoceste u Federaciji BiH.

U Federaciji BiH trenutno je u gradnji oko 55 kilometara na Koridoru Vc koji spaja sjever i jug zemlje, dok su datumi početka ili nastavka radova na nekim dionicama neutvrđeni.

Gradnja najvećeg projekta u FBiH nije ni počela

Gradnja najskupljeg i tehnički najzahtjevnijeg dijela autoceste od Sarajeva do Mostara dužine 50 kilometara, uključujući dvocijevni 10-kilometarski tunel kroz planinu Prenj, nije ni počela.

Procijenjena vrijednost tog dijela autoceste Vc, kojom bi se spojio sjever s jugom zemlje, iznosi približno 1,5 milijardi eura.

Novac su osigurale razvojne banke EU i Evropska komisija, no one već duže od dvije godine razmatraju ko će biti izvođač, od nekoliko prijavljenih turskih građevinskih kompanija.

Na istom autocestovnom koridoru dionica Buna-Počitelj, južno od Mostara, završena je prije nekoliko godina, ali ne vodi nikud, jer se čeka gradnja drugih dionica, kako bi zajedno bile stavljene u funkciju.

Dionice autocesta u Federaciji BiH i Republici Srpskoj financirane su kreditom razvojnih banaka EU, grantovima Evropske komisije, novcem iz entitetskih budžeta i od naplate za korištenje autocesta.

Izgradnja se financira i novcem od akciza (poreza) od 15-ak eurocenti te posebne putarine od oko 12 eurocenti na svaku litru goriva prodanog na benzinskim pumpama, koje se prikupljaju jedinstveno na nivou BiH i potom dijele između entiteta.

Republika Srpska se okrenula prema Kini

Posljednjih godina Republika Srpska se okrenula prema Kini.

Autocestu Banja Luka-Prijedor gradi kineska kompanija China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group, koja gradi i u Srbiji, na temelju koncesijskog ugovora čiji financijski detalji su proglašeni “poslovnom tajnom”.

Cijena ovog autoputa je porasla za 90 miliona eura od 2018. godine do danas.

Dionice Vukosavlje-Brčko i Bijeljina-Brčko grade kineske državne kompanije China State Construction Engineering Corporation te China Overseas Engineering Group.

Kredit je, pod nepoznatim uvjerima, uzet kod kineskih banaka.

Ukupna vrijednost autocesta koje se trenutno grade u Republici Srpskoj prelazi milijardu eura.

Autocesta Bijeljina-Rača vrijedna je oko 180 miliona eura od čega Srbija osigurava 80 posto, dok Republika Srpska sudjeluje s preostalih 20 posto sredstava. Izvođač radova je Integral Inženjering iz Laktaša kod Banje Luke.

Prvobitni rok završetka bio je septembar 2025. godine, ali je “zbog imovinsko-pravnih problema” pomaknut na kraj 2026. ili prvu polovicu 2027.

Uvijek isti izvođači

Izgradnja autocesta u Republici Srpskoj godinama je bila vezana uz nekoliko istih izvođača.

Na većini dovršenih dionica ključnu ulogu imao je Integral inženjering iz Laktaša, često u partnerstvu s makedonskim Granitom, hrvatskim Konstruktorom ili drugim regionalnim kompanijama.

Integral je od 2019. do kraja 2025. godine prijavio oko 651,99 miliona eura prihoda, prema podacima CompanyWalla, koji se poziva na podatke financijskih agencija FIA i APIF.

Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije Integralu i, danas pokojnom, vlasniku Slobodanu Stankoviću u oktobru 2022. godine.

Kao razlog je navedeno povezivanje s korupcijom u građevinskom sektoru i bliskost s političkim vrhom Republike Srpske prevođenog bivšim entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom koji je također rodom iz Laktaša.

Američke sankcije su ovoj firmi ukinute 2024. godine.

Danas su, pored Integrala, među najvećim izvođačima radova u RS-u kineske državne građevinske kompanije.

Ko dobija poslove u Federaciji

U Federaciji BiH slika je drugačija.

Najveći broj poslova na središnjem dijelu Koridora Vc dobile su domaće privatne kompanije Euro-Asfalt i Hering, a ranije su poslove dobijali i ŽGP i Hidrogradnja iz Sarajeva koje su danas u stečaju, dok je turski Čengiz radio na tehnički zahtjevnim dionicama, kao što su tuneli.

Euro-Asfalt je od 2019. do kraja 2025. godine prijavio 813,39 miliona eura prihoda, prema podacima CompanyWalla.

Na hercegovačkom dijelu koridora dominiraju Hering iz Širokog Brijega u Zapadnoj Hercegovini i azerbajdžanski Azvirt, kao i kineske kompanije Sinohydro Corporation Limited i Powerchina Roadbridge Group koje su bile angažirane na izgradnji mosta Počitelj i dionica prema granici s Hrvatskom.

Hering je od 2019. do kraja 2025. godine prijavio 241,93 miliona eura prihoda, dok je Azvirt od 2021. imao 111,97 miliona eura.

Podružnica Sinohydro Corporation Limited u Sarajevu prijavila je 47,09 miliona eura, a podružnica Powerchina Roadbridge Group nije prijavila prihode.

Podružnica Cengiz Construction u Sarajevu prijavila je oko 30,13 miliona eura prihoda.

Sinohydro, Azvirt i Powerchina te Hering su u maju 2024. stavljene na “crnu listu” Autocesta FBiH, zbog kršenja ugovora o izgradnji, što je značilo da se dvije godine nisu mogle prijavljivati na nove tendere ove entitetske kompanije.

Radovi na nekoliko dionica kroz Federaciju BiH privremeno su obustavljeni, a novac za izgradnju “zaleđen”, dok Evropsko javno tužiteljstvo istražuje dodjele ugovora, ali i naknadno uvećavanje troškova izgradnje pojedinih dionica za desetke miliona eura na čemu radi domaće tužiteljstvo.

Vlasti u Federaciji BiH i Republici Srpskoj najavile su da bi do jeseni 2026. godine u promet trebalo biti pušteno nekoliko dionica dugih ukupno oko 50 kilometara, što se podudara s izborima u BiH zakazanih za 4. oktobar.

Otvaranje tih dionica neće dovesti do cilja zacrtanog prije 25 godina – da se izgradi neprekinuta prometna veza koja će povezati sjever i jug BiH i Evrope.