Sve dobrobiti kefira: Od proteina do probiotika

kefir uns

Kefir je kultiviran, fermentiran napitak koji podsjeća na jogurt. Određeni izvori navode da je ovo piće staro više od 1000 godina, a podrijetlom je s Kavkaza.

Navodno ga je ondašnje lokalno stanovništvo, poznato po zdravlju i dugovječnosti, slučajno otkrilo za vrijeme nošenja svježega mlijeka u svojim kožnim kesama.

Jednom slabo poznat izvan Kavkaza, danas je kefir posebno popularan u Rusiji i zemljama jugozapadne Azije, a posljednjih nekoliko godina i u drugim državama svijeta.

U osnovi, kefir se proizvodi fermentacijom “kefirnih” zrna, koja nalikuju minijaturnim cvjetačama. Ta se zrna sastoje od kazeinskih i želatinoznih kolonija mikroorganizama koji se simbiotski uzgajaju. Dominantna mikroflora su Saccharomyces kefir, Torula kefir, Lactobacillus caucasicus, Leuconostoc i mliječni streptokok koji se koristi u prehrambenoj industriji, a prisutan je i kvasac.

Ponekad se i kulturu kefira naziva i tibetanskim ili kefirnim gljivama, ali kefir nije gljiva, već prirodni starter, odnosno zrnca.

Dio razloga zbog kojih je kefir u posljednjih nekoliko godina postao pristupačniji i rašireniji vjerojatno je zbog zdravstvenih koristi.

On sadrži puno hranjivih sastojaka, puno proteina, B vitamina, kalija i kalcija. Kalcij pomaže u stvaranju jakih kostiju, protein gradi jake mišiće, a kalij je važan za zdravlje srca, prenosi Medical News Today, prenosi Miss7zdrava.

Ali, probiotici su najjača zdravstvena korist koju kefir može ponuditi. Prema Mayo klinici, probiotici mogu pomoći u: poboljšanju omjera zdravih bakterija gastrointestinalnog trakta liječe probavne smetnje, pogotovo nakon korištenja antibiotika liječe sindrom iritabilnog crijeva ili ublažavaju njegove simptome smanjuju ili sprječavaju gastrointestinalne infekcije ili pospješuju oporavak nakon njih sprječavaju ili pomažu u liječenju vaginalnih infekcija sprječavaju ili pomažu u liječenju infekcija mokraćnog sistema.

Iako konzumiranje kefira donosi mnogo zdravstvenih koristi, moguće su i neke nuspojave. One uključuju zatvor i grčeve u trbuhu, a najčešće ih ljudi osjete nakon prve konzumacije kefira. Nadalje, kefir se smatra sigurnim za djecu u dobi od jedne do pet godina, ali svakako bi prvo to trebala provjeriti s pedijatrom ili liječnikom opće prakse.

Djeca mlađa od godine dana ne smiju konzumirati mliječne proizvode od kravljeg mlijeka, ali zato smiju majčino mlijeko koje sadrži prirodne probiotike. Osobe s autoimunim bolestima također trebaju razgovarati sa svojim liječnikom prije konzumacije kefira.

Iako je bakterija u kefiru korisna za osobe s jakim imunitetom, ona može povećati infekcije ili pogoršati stanja kod onih čiji je imunološki sistem izvan ravnoteže.

Prethodni članakKad hobi postane posao: Penzioner u Artvinu pravi drvena remek-djela
Sljedeći članakMagazinović: Hrvatskoj strani ne smeta odlagalište nuklearnog otpada na obali Une, a smeta aerodrom u Trebinju