Sve manje ljudi na sjeveru Crne Gore, godišnje se odseli više od hiljadu stanovnika

Sve manje ljudi na sjeveru Crne Gore, godišnje se odseli više od hiljadu stanovnika

Procjena Američkog demografskog instituta da će Crna Gora 2050. godine imati oko 10 odsto manje stanovnika, već nekoliko godina se ostvaruje posebno kada je u pitanju sjeverni dio Crne Gore. Ljudi sve više napuštaju sjever, a u potrazi za boljim životom odlaze ka Podgorici, primorju, ili prema inostranstvu.

Tako podaci Agencije za statistiku (MONSTAT) pokazuju da je od 1. januara do 1.avgusta ove godine, opštine sa sjevera napustilo 892 stanovnika. Ovaj trend se nastavlja, tako da je izvjesno da će do kraja kalendarske godine broj onih koji su otišli sa sjevera Crne Gore biti preko hiljadu.

U sjevernom dijelu Crne Gore smješteno je 11 opština. Nekada su opštine u ovom dijelu Crne Gore činile “žilu kucavicu” kada je u pitanju ekonomski i privredni razvoj države. Danas, situacija je drugačija.

Mnoge fabrike su zatvorene, a takođe vlada velika nezaposlenost među stanovništvom. Sjeverni dio Crne Gore izuzetno je bogat prirodnim resursima. Na sjeveru su tri nacionalna parka, Durmitor, Biogradska gora i Prokletije. Ipak, ni to nije mnogo pomoglo, kako bi ljudi ostajali da žive u nekom od gradova na sjeveru.

Država okrenula glavu

Sociolog Srđan Vukadinović, analizirajući trend odlaska sa sjevera u druge djelove Crne Gore, u razgovoru za Anadoliju izdvaja dva ključna razloga ovakve pojave.

“Na jednoj strani imamo tendenciju pražnjenja sjevera, pad nataliteta, a s druge odsustvo brige od države da se sjever revitalizuje u smislu otvaranja novih visokoškolskih kapaciteta, kao i novih proizvodnih pogona koji bi dali mogućnost tim ljudima da se tamo mogu zaposliti. Zbog toga i opada broj đaka. Prirodni priraštaj je smanjen, natalitet je sve manji i manji, ne samo na sjeveru, već i u ostalim djelovima Crne Gore i ako se ovako nastavi, prema procjenama Američkog demografskog instituta 2050.godine, Crna Gora će imati za 10 do 11 posto manje stanovnika”, istakao je Vukadinović.

To znači, navodi Vukadinović, da će Crna Gora tada imati 60 hiljada stanovnika manje.

“To se moglo naslutiti po popisu stanovništva koji je bio 2003.godine: Crna Gora je imala 620 hiljada, a na prethodnom popisu oko 650 hiljada stanovnika. Smanjeni prirodni priraštaj utiče da na sjeveru jedna mala opština nestaje za nekoliko godina. Znamo da su Plužine, Šavnik, Žabljak, Andrijevica, Gusinje i Petnjica opštine koje imaju manje od 10 hiljada stanovnika. To je jedna tendencija koja će biti sve više prisutna”, ističe sociolog Vukadinović.

Vjeruje da je lampica za alarm već odavno upaljena.

“Mjesta za brigu ima, jer po svoj prilici država se ne osvrće na to. Na sjeveru bi morali da se otvaraju fakulteti, da se ljudi zapošljavaju tamo. Tih kapaciteta na sjeveru nema. Vidimo da se i fakulteti koji su se otvorili na sjeveru, zatvaraju, kao što je slučaj u Pljevljima. Ti ljudi su prinuđeni da idu prema Podgorici. Ne treba imati iluziju da mlad čovjek kada dođe da studira u Podgorici, sigurno se neće vratiti na sjever, gdje nema neku egzistenciju”, kaže Vukadinović.

Za sedam mjeseci iselilo se 892 stanovnika

U prvih sedam mjeseci ove godine najviše stanovnika je otišlo iz Nikšića, Bijelog Polja i Pljevalja, a najviše ih se doselilo u Podgoricu, Budvu i Bar. Sjeverne gradove je u ovom periodu napustilo 892 stanovnika, dok se u Podgoricu doselilo 894, podaci su MONSTAT-a. Gradovi u koje se više odselilo nego doselilo stanovnika su Rožaje, Andrijevica, Berane, Kolašin, Mojkovac, Plav, Plužine, Šavnik i Žabljak. Novoformiranu opštinu Gusinje je prema procjenama građana ovog mjesta samo za posljednja dva mjeseca napustilo više od 40 stanovnika.

Pozitivan priordni prirašataj na sjeveru posljednji put zabilježen je 2010.godine. Iz Berana se između 1991. i 2011. godine odselilo blizu 16.000 građana. U Pljevljima, samo u toku prošle godine, više od 250 ljudi je umrlo nego što se rodilo djece, dok je Bijelo Polje u 2013.godini bilo na prvom mjestu kada su u pitanju gradovi iz kojih se najviše stanovnika iselilo.

Na Žabljaku duplo manje đaka prvaka

Proces iseljavanja i napuštanja sjevera posebno je vidljiv u osnovnim školama u sjevernim gradovima. Godinama unazad učenika je sve manje, pa je tako ove godine na Žabljaku upisano svega 20 đaka prvaka, što je duplo manje u odnosu na prethodnu godinu. Slična je situacija i u Andrijevici, Gusinju, Šavniku.

Direktor Osnovne škole “Bajo Jojić” u Andrijevici, Dobrašin Lalević kaže da u kontinuitetu, godišnje je manje od 10 do 15 učenika.

“Primjera radi, 2005.godine u Andrijevici je bilo 580 đaka, dok danas ima 475. Mislim da je glavni problem u padu nataliteta, a ne kao što mnogi kažu u nepostojanju uslova za život. Uslovi za život su mnogo bolji nego prije nekoliko godina. Sada imate asfalt bukvalno do svakog sela”, ističe Lalević.

Strategija za razvoj sjevera

Nakon parlamentarnih izbora 2012.godine, Vlada Crne Gore imenovala je potpredsjednika za regionalni razvoj, kako bi se smanjio jaz u razvijenosti između sjevera i ostatka Crne Gore. Na sjednici krajem juna ove godine, Vlada je usvojila prijedlog strategije regionalnog razvoja Crne Gore za period 2014 -2020. godine. Iz Vlade su tada ocijenili da bi realizacijom strategije regionalnog razvoja Crne Gore za period 2014-2020. godina trebalo da se nastavi sa rješavanjam problema koji se odnose na neravnomjeran regionalni  razvoj.

“U periodu do kraja 2020. godine, da bi se ostvario strateški cilj regionalnog razvoja Crne Gore, a to je postizanje ravnomjernijeg socio-ekonomskog razvoja svih jedinica lokalne samouprave i regiona, zasnovanog na konkurentnosti, inovativnosti i zapošljavanju, potrebno je, paralelno sa ulaganjem u osnovnu infrastrukturu, realizovati i niz mjera koje se odnose na podizanje stepena konkurentnosti manje razvijenog regiona, kao i na jačanje ljudskih resursa i zapošljavanje”, stoji u tekstu strategije regionalnog razvoja Vlade Crne Gore.

anadolija

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE