Svi kucaju ove tajne kodove u telefon — evo šta oni znače

Na internetu se sve češće dijele takozvani tajni kodovi za mobilne telefone za koje se tvrdi da mogu da pokažu da li je uređaj kompromitovan ili pod nečijim nadzorom.

Među najčešće pominjanim su *#21#, *#62#, *#67# i ##002#, što je izazvalo veliko interesovanje korisnika i brojne reakcije na mrežama.

Stručnjaci za sajber bezbjednost objašnjavaju da se radi o standardnim GSM i servisnim kodovima koji postoje godinama i koji služe za provjeru prosljeđivanja poziva i osnovnih mrežnih usluga, a ne za detekciju hakovanja ili prisluškivanja.

Kod *#21# kao provjera prosljeđivanja poziva i poruka

Kada se unesu, telefon jednostavno vraća podatke o tome da li su pozivi ili poruke preusmjereni, kada je uređaj nedostupan ili zauzet, kao i osnovne informacije koje su dio operaterske infrastrukture.

Zbog toga se često dešava da korisnici pogrešno protumače tehnički rezultat kao znak da se nešto sumnjivo dešava.

Kod *#21# najčešće se opisuje kao provjera prosljeđivanja poziva i poruka, što znači da korisnik može da vidi da li je neka komunikacija preusmjerena na drugi broj, ali to ne znači automatski da je telefon kompromitovan ili da ga neko nadgleda.

Slično važi i za *#62#, koji prikazuje šta se dešava kada je uređaj nedostupan, kao i za *#67#, koji se odnosi na situacije kada je linija zauzeta, što su sve standardne mrežne opcije. 

##002# kao univerzalno rješenje za eliminaciju hakera 

Posebnu pažnju privlači kod ##002#, koji se na internetu često predstavlja kao univerzalno rješenje za isključivanje hakera jer navodno briše sva prosljeđivanja poziva, ali u praksi on zavisi od operatera i ne može se posmatrati kao bezbjednosni alat.

Iako može da deaktivira određene mrežne servise prosljeđivanja, on ne uklanja zlonamjerni softver niti može da detektuje napredne oblike kompromitacije uređaja, te pravo zbog toga stručnjaci naglašavaju da ovakvi savjeti mogu biti zbunjujući za korisnike koji nemaju tehničko znanje.

Kako da znamo da li je telefon hakovan?

U praksi, kako navode eksperti za digitalnu bezbjednost, pravi znakovi da nešto nije u redu sa telefonom gotovo nikada se ne vide kroz ove kodove, već kroz ponašanje samog uređaja u svakodnevnoj upotrebi.

To uključuje situacije poput naglog pražnjenja baterije, pregrijavanja telefona, usporenog rada sistema ili pojave aplikacija koje korisnik nije instalirao.

Takvi simptomi mogu da ukažu na problem, ali i na tehničke kvarove ili preopterećenje sistema, pa je uvijek potreban širi kontekst.

Stručnjaci dodatno upozoravaju da su najčešći načini kompromitacije mobilnih telefona zapravo fišing napadi, zlonamjerne aplikacije i linkovi koji vode ka lažnim stranicama, a ne bilo kakve skrivene izmjene koje bi se mogle otkriti unosom kodova. U većini slučajeva, korisnik sam nesvjesno daje dozvole ili instalira sadržaj koji omogućava neovlašćen pristup podacima.

Zbog toga se bezbjednost telefona u velikoj mjeri svodi na ponašanje korisnika, a ne na tehničke trikove.

Pazite se otvorenih Vaj-Faj mreža

Javne Vaj-Faj mreže i slabo obezbijeđeni nalozi i dalje se izdvajaju kao česti ulazi za potencijalne napade, jer omogućavaju presretanje podataka ili lakše preuzimanje kontrole nad nalogom u slučaju slabih lozinki.

Kada se ovome doda nepažnja korisnika i instaliranje neprovjerenih aplikacija, rizik od kompromitacije značajno raste.

Stručnjaci za sajber bezbjednost ističu da ne postoji jedan univerzalni kod koji može da pokaže da li je telefon hakovan, već samo skup tehničkih indikatora koji mogu ukazati na potencijalni problem.

Čak i kada se pojave određene nepravilnosti u prosljeđivanju poziva, to ne znači automatski da je uređaj napadnut, već da treba provjeriti šire sistemske i aplikativne faktore.