Svijet u 2023. godini na odbranu potrošio 2,2 biliona dolara, Amerika više od 15 država zajedno

Globalna potrošnja za odbranu porasla je za 9 posto na rekordnih 2,2 biliona dolara tokom 2023. potaknuta pojačanim geopolitičkim napetostima uzrokovanim ruskom invazijom na Ukrajinu, prema godišnjoj procjeni vojnog think-tanka.

Međunarodni institut za strateške studije dodao je da očekuje da će se budžeti dodatno povećati u 2024. godini jer se rat nastavio u treću godinu, a međunarodna neizvjesnost proširila se Bliskim istokom nakon rata između Izraela i Gaze.

Bastian Giegerich, glavni direktor think-tanka, opisao je gotovo dvocifreni porast kao odraz “pogoršanog sigurnosnog krajolika”. Ruska i ukrajinska vojna potrošnja je porasla, kao i zapadna pomoć Kijevu.

Ukrajinski budžet za odbranu porastao je gotovo devet puta na 31,1 milijardu dolara tokom 2023., brojka koja isključuje strane donacije, dok je Rusija podigla svoje vojne izdatke u 2023. na 108,5 milijardi dolara i ima daljnja povećanja u planu.

Službeni odbrambeni budžet Moskve porastao je za više od 60 posto 2024. godine, rekao je Giegerich, što znači da ruska “ukupna vojna potrošnja sada predstavlja jednu trećinu nacionalnog budžeta i sada će dosegnuti 7,5 posto BDP-a, signalizirajući fokus na svoje ratne napore”.

Rusija je pretrpjela teške gubitke na bojnom polju tokom 2023., dodao je, izgubivši procijenjenih 1.120 glavnih borbenih tenkova i oko 2.000 drugih oklopnih borbenih vozila.

“Da to stavimo u perspektivu, ruski gubici tenkova na bojnom polju veći su od broja koji je imala kada su lansirani 2022.”, dodao je Giegerich, ali je rekao da je Moskva uspjela obnoviti brojke po stopi od 100 tenkova mjesečno, iako je njihova kvaliteta bila niža, dijelom zato što su mnogi izvađeni iz skladišta.

Općenito, Giegerich je procijenio da će Rusija biti u stanju, uz trenutne stope, održati svoje tenkovske snage “još otprilike dvije do tri godine”.

Ukrajina je također pretrpjela teške gubitke u tenkovima i drugoj vojnoj opremi, ali oni su dosad bili nadoknađeni zapadnim donacijama. Ipak, s republikancima koji blokiraju prolazak paketa vojne pomoći od 61 milijarde dolara koji je Senat usvojio kroz Zastupnički dom, Giegerich je rekao da Zapad mora odlučiti koji su njegovi ciljevi u podršci Kijevu.

“Zapadne vlade ponovno su se našle u poziciji u kojoj moraju odlučiti hoće li Kijevu opskrbiti dovoljno oružja da zada odlučujući udarac, a ne dovoljno samo da ne izgubi”, dodao je.

Izraelski četveromjesečni napad na Gazu doveo je do značajnih civilnih žrtava koje su “pokrenule pitanja o provedbi operacije i izvedivosti njenog općeg cilja”, rekao je Giegerich.

Generalni direktor procijenio je da su gubici Hamasa iznosili “između 20 posto i 30 posto ukupnog broja boraca”, a povratak borbenih odreda u područja sjeverne Gaze napadnuta početkom rata pokazao je “teškoće Izraela da ispuni svoj maksimalistički cilj uništenja Hamasa”.

Također je bilo nejasno jesu li tri runde bombardiranja od strane SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva na mete Hutija u Jemenu značajno degradile sposbnost grupe da napada brodove u Crvenom moru, dijelom zato što su bespilotne letjelice i lanseri projektila bili lako skriveni.

Kampanja bombardiranja “još nije u potpunosti uspjela”, rekao je Nick Childs, analitičar za pomorsku sigurnost pri IISS-u. Dodao je da postoje “upitnici oko toga postoji li sporadična prijetnja” ili Huti pokušavaju gomilati oružje. Nije se vratilo ni povjerenje među trgovačkim brodarskim kompanijama, dodao je.

Sve u svemu, SAD ostaje lako najveći svjetski vojni potrošač, s budžetom od 905,5 milijardi dolara u 2023., što je u dolarima više od sljedećih 15 zemalja zajedno, uključujući drugoplasiranu Kinu s 219,5 milijardi dolara i Rusiju, koja je treća.

Britanija je na petom mjestu u svijetu, unatoč nedavnim zabrinutostima o sposobnosti njene vojske da se bori u velikom ratu, ispred Njemačke na sedmom i Francuske na osmom. Sve članice NATO-a u Europi potrošile su 32 posto više na odbranu od 2014., iako samo njih 10 troši više od 2 posto BDP-a, prema podacima Saveza.

Klix