U BiH svijest građana o važnosti zaštite okoliša nije dovoljno razvijena. To se najbolje vidi kada građani tokom zimskih mjeseci lože gume, plastiku i druge nepoželjne stvari, zatim po hrpama smeća pored puta, uz rijeke, na izletištima, po parkovima

Svjetski dan zaštite okoliša, koji se obilježava svake godine 5. juna, ove godine nosi slogan „Obnova ekosistema”. Najavljeno je pokretanje UN-ovog desetljeća za obnovu ekosistema koji može imati razne oblike poput uzgoja drveća, ozelenjavanja gradova, preoblikovanja vrtova, promjena načina ishrane ili čišćenje rijeka i obala.

Fond za zaštitu okoliša FBiH jedan je od nositelja izrade informacionih sistema s ciljem stalnog unapređenja znanja o značaju zaštite okoliša, dijeljenja informacija s pojedincima i organizacijama koje su direktno ili indirektno vezane uz sve oblasti očuvanja prirode.

Pandemija Covida-19 dobar je podsjetnik da je ljudsko zdravlje direktno povezano sa zdravljem planete Zemlje. Naučna zajednica predviđa da, ukoliko se ne promijeni odnos stanovništva prema divljini, ljudski rod je u opasnosti od novih zaraza i pandemija, izazvanih različitim virusima.

Radi sprječavanja budućih zoonoza, odnosno transmisija između životinja i ljudi, koje mogu uzrokovati različite bolesti, neophodno je jasno ukazati na višestruke prijetnje po ekosisteme i divljinu. Ove prijetnje direktno su povezane s pitanjima gubitka staništa i njihove fragmentacije, nelegalne trgovine biljnim i životinjskim vrstama, zagađenja, invazivnih vrsta i klimatskih promjena. S druge strane, svijest ljudi o važnosti očuvanja prirode mora se konstantno razvijati,  a nedvojeno je da zaštita okoliša direktno posljedično vezana i uz zaštitu zdravlja, ali i kućnih budžeta, jer donosi mnoge uštede.

O ovoj temi razgovarali smo s Amrom Skramončin, stručnom saradnicom Centra za ekologiju i energiju, koja se na početku razgovora osvrnula na stanje okoliša u BiH.

Amra Skramončin, stručna saradnica Centra za ekologiju i energiju

– Kada govorimo o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini, obično se prvo spomene problem zagađenja zraka, koji je prisutan već dugo godina. Poznato je da, posebno u zimskim mjesecima, koncentracije zagađujućih materija višestruko prelaze dozvoljene granične vrijednosti, što uveliko ugrožava zdravlje svih građana, a posebno su osjetljiva djeca, trudnice, hronični bolesnici i starije osobe. Osim zagađenja zraka, problem predstavljaju i zagađene vode, a znamo da je voda resurs koji se mora čuvati. Ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda u vodotoke, divlje deponije uz rijeke i potoke doprinose lošem stanju voda, a naravno, tu je i problem izgradnje MHE na rijekama. Zakonska legislativa iz oblasti zaštite okoliša postoji, kao i određeni planski i strateški dokumenti, ali vrlo često se dešava da njihova implementacija izostaje, što je veliki problem – objasnila je Skramončin.

Ona ističe kako u BiH svijest građana o važnosti zaštite okoliša nije dovoljno razvijena.

– To se najbolje vidi kada građani tokom zimskih mjeseci lože gume, plastiku i druge nepoželjne stvari, zatim po hrpama smeća pored puta, uz rijeke, na izletištima, po parkovima i slično. Naravno, postoje i oni koji su odgovorni prema svom okruženju, ali još treba raditi na tome da se svijest svih podigne na viši nivo i da se bolje brinemo o okolišu, jer svi želimo da živimo u zdravom okruženju – apelira Skramončin.

Objašnjava kako bi bolja provedba zakona kao i postojećih strategija uveliko doprinijela i boljem stanju okoliša u Bosni i Hercegovini. A, ono što je posebno važno jeste edukacija još od malih nogu.

– U vrtićima i školama djeca uče o tome, ali vrlo je važno da i stariji pokažu svojim primjerom kako se čuva okoliš. Naprimjer, kada smo s porodicom na izletu, u parku ili u igraonici, treba da zajedno pokupimo otpad za sobom i ponesemo ili odložimo ga na predviđeno mjesto, a dok to radimo da pričamo s djecom i objasnimo im zašto je važno da se odgovorno odnosimo prema okolišu. Kada bi  se svako od nas odgovorno ponašao, imali bismo mnogo kvalitetnije i zdravije okruženje. Dakle, uvijek trebamo krenuti od sebe i biti dobar primjer drugima – zaključuje Skramončin.

Uz malo discipline svi možemo dati doprinos

Pametna kupovina = proizvodnja manje otpada

Prije kupovine bilo bi dobro povesti računa o:

Ambalaži proizvoda: Obratiti pažnju da li je ambalaža od recikliranih materijala ili materijala koji se mogu reciklirati, a ako postoje različite ponude istog proizvoda, kupovati one koji imaju manje ambalažnog otpada.

Proizvođaču: Kupovinom domaćih proizvoda umjesto uvoznih, ne samo da pomažemo domaću privredu već doprinosimo i očuvanju okoliša kroz uštedu energije za transport samog proizvoda, te doprinosimo smanjenju emisija CO2 koji utječe na klimatske promjene.

Stvarnoj potrebi tog proizvoda: Prije kupovine dobro je razmisliti je li nam zaista potreban taj proizvod, posebno ako je riječ o odjeći ili obući, jer time smanjujemo nastanak otpada u kojem će završiti stariji odjevni predmeti, a koji ipak možda još nisu za bacanje.

Roku trajanja proizvoda: Kupovinom proizvoda kratkog roka trajanja, koji se ne iskoristi, bespotrebno se proizvodi otpad, ali i finansijski opterećuje kućni budžet.

Nošenju platnenih cekera: Umjesto kupovine plastičnih vrećica, koje nakon jednokratne upotrebe bacamo, zar nije pametnije uvijek pri ruci imati zgodni platneni, perivi ceker. I tako osim čuvanja okoliša sačuvati i novčanik.

Razvrstavajte ambalažni, električni i elektronski otpad

Najkorisnije za okoliš je razvrstavanje ambalažnog, električnog i elektronskog otpada, kao što su papir, karton, plastika, višeslojna ambalaža, staklo, baterije, stari uređaj. To itekako smanjuje količine komunalnog otpada na deponijama.

Racionalnije koristiti vodu

Tuširanje umjesto kupanja u kadi punoj vode.

Tokom pranja zuba i brijanja ne ostavljati vodu da stalno teče.

Redovno kontrolirati rad česmi i vodokotlića u domaćinstvu. Ukoliko voda iz njih, kada su zavrnuti, kaplje brzinom od jedne kapi u sekundi, to godišnje iznosi gotovo 6.000 litara vode.

Ugraditi regulatore protoka vode na česme i tuš kojima se smanjuje 20-50% potrošnja vode i energije. Kod obične česme protok vode iznosi od deset do 17 litara po minuti, a kod ugrađenog regulatora imamo konstantan protok od šest litara po minuti.

Sakupljati kišnicu i njome prati automobile, dvorišta, zalijevati vrtove.

Štedjeti struju

Najveći dio energije koju koristimo dolazi iz izvora koji doprinose degradaciji prirode. Zato je veoma važno da efikasnije koristimo energiju, a samim tim smanjit ćemo i troškove u kućnom budžetu.