Svjetski medij o BiH: ‘Ovo je najopasniji trenutak od 1995. godine, država je na prekretnici’

Magazin The Guardian objavio je tekst o Bosni i Hercegovini, u kojem tvrdi da je period ustavno-pravne krize u Bosni i Hercegovini jedan od najopasnijih momenata od 1995. godine kada je potpisan Daytonski mirovni sporazum.

“Pripadnici elitne mađarske policijske jedinice prešli su granicu u civilnoj odjeći, obukavši uniforme tek kada su stigli na odredište. Nakon dolaska u Banju Luku, glavni grad srpske polovine Bosne i Hercegovine , pozirali su u zelenim maskirnim uniformama sa srbijanskim policajcima koji su nosili fantomke.

Zvanično, Mađari su došli kao instruktori, ali misija je najavljena tek nakon što je njihovo prisustvo objavljeno u lokalnoj štampi. Navodno suverena bosanska državna vlada u Sarajevu nije bila obaviještena da će granicu prelaziti do 300 paravojnih policajaca iz druge zemlje”, kažu.

Timing je poručuju bio ključan – Mađari u BiH stižu uoči eksplozivnog datuma kada je Miloradu Dodiku 26. februara izrečena presuda pred Sudom BiH u trajanju od jedne godine zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

“Dodik, koji vodi entitet od 2006. godine, osuđen je zbog prkosa izaslaniku međunarodne zajednice u Bosni, poziciji stvorenoj kako bi se osigurala provedba Daytonskog sporazuma kojim je okončan rat 1992-1995. Tehnički, visoki predstavnik, vrhovna vlast u zemlji, ima ovlaštenje da nameće ili poništava zakone i smjenjuje zvaničnike”, pišu.

Kako se govori, Dodik je nakon presude svojim pristalicama rekao da je presuda ‘besmislica’ i pozvao ih da ‘budu veseli’. 

Podjele daleko od rješenja

“Zatim je rekao da je Bosna i Hercegovina ‘prestala postojati’ i, u očiglednom pokretu ka secesiji, doneseni su lokalni zakoni koji zabranjuju prisustvo nacionalnih policijskih ili pravosudnih zvaničnika na tlu RS. Dodik je insistirao da se neće žaliti na presudu jer ne priznaje nadležnost suda, ali je napomenuo da ne može spriječiti svoje advokate da se žale. Advokati su to i učinili, a žalba bi trebala biti saslušana u narednih nekoliko mjeseci.

Presuda i Dodikov odgovor predstavljali su trenutak kada je dugogodišnja disfunkcija Bosne prerasla u opasnu krizu koja bi mogla podijeliti Evropu. Pokazalo se da bi se u slučaju stiska mađarski premijer Viktor Orbán aktivno stavio na stranu Vladimira Putina i saveznika poput Dodika, a ne na stranu Brisela. Tokom skoro dvije decenije na vlasti, Dodik je često posjećivao Moskvu, pojavivši se tamo u utorak treći put od marta”, kazali su.

Naveli su da je i blisko prijateljstvo sa ‘autoritarnim predsjednikom Srbije’ Aleksandrom Vučićem, jedan od podstreka za Dodika da održi sukob sa Sarajevom i zapadnim prijestolnicama.

“Presuda i njene posljedice također su pokazale da 30 godina nakon što je sukob u Bosni u kojem je ubijeno više od 100.000 ljudi, njegove temeljne podjele daleko su od rješavanja. Malo ko očekuje povratak ratu, ali zemlja ostaje žarište u srcu Evrope s potencijalom za sukobe i nasilje”, kažu.

Genocid u srcu Europe

“Rat koji je okončan Dejtonskim sporazumom bio je užasan sukob koji je vratio genocid u srce Evrope. Sporazum će biti obilježen ove sedmice na sastanku NATO-a u gradu u Ohiju koji je dao ime mirovnom sporazumu. Ali, iako je Dejton zaustavio ubijanje, on je također jednostavno zamrznuo sukob podijelivši zemlju na dva dijela: Republiku Srpsku i Federaciju Bošnjaka i Hrvata.

Kritičari Daytona osudili su ga kao nagradu za etničko čišćenje. Zavoj koji je zaustavio krvoproliće stvrdnuo se tokom decenija u luđačku košulju koja je spriječila Bosnu da se razvije u funkcionalnu državu. Uspostavljen je višeslojni sistem upravljanja koji je favorizirao nacionalističke stranke, paralizu i korupciju”, napisali su.

Blokada Europskog puta BiH

“Od dolaska na vlast, Dodik, predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, blokirao je reforme i evropske integracije prijetnjama secesijom i povratkom sukobima. Ali postoje znakovi da postaje politički sve slabiji: bosanski zvaničnici i strani diplomati u Sarajevu potvrdili su izvještaje u mađarskoj štampi u kojima se navodi da su Orbanove paravojne formacije bile u Banjoj Luci kako bi izvukle Dodika ako se nađe stjeran u kut i bude morao pobjeći.

To se još nije dogodilo, ali stručnjaci kažu da je Dodikov odlazak i dalje velika mogućnost: u proteklih nekoliko mjeseci, porodica srbijanskog lidera obratila se visokom zapadnom zvaničniku kako bi pregovarala o uslovima njegovog odlaska”, rečeno je Guardianu u tekstu.

Dodikov prkos presudi

“Ovo je vrlo jasno najopasniji trenutak u Bosni od 1995. godine”, rekao je Jasmin Mujanović, bosanski politički analitičar. “To je kriza koja se može završiti samo njegovim hapšenjem ili ako se na kraju odluči za bijeg.”

U aprilu je pokušano hapšenje Dodika. Bosanski tužilac je izdao naloge za hapšenje njega i još dvojice srbijanskih zvaničnika, a šest sedmica kasnije došlo je do napetog sukoba u istočnom Sarajevu, kada je srpska policija spriječila agente bosanske Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) da uhapse Dodika. Agenti SIPA-e su se povukli.

Presuda po žalbi na februarsku presudu trebala bi biti donesena do kraja godine, ali se generalno očekuje do ljeta. Ako potvrdi Dodikovu osudu i kaznu, zabrana obavljanja funkcije stupila bi na snagu, što bi potencijalno izazvalo nove predsjedničke izbore u Republici Srpskoj i moguću pobjedu opozicione koalicije spremne da sarađuje protiv etničkih granica i oživi kandidaturu Bosne za članstvo u EU.

To bi također moglo značiti da bi mogao biti napravljen još jedan, odlučniji pokušaj njegovog hapšenja, a Bosna bi mogla zatražiti barem demonstraciju podrške od malih evropskih mirovnih snaga, Eufora.

“Jedina misterija je hoće li Dodik prihvatiti presudu i napustiti svoje prostorije u predsjedničkoj palati”, rekao je Igor Crnadak, bivši bosanski ministar vanjskih poslova i visoki član Partije demokratskog progresa, dijela srpske opozicione bloka. “Ili će odbiti da napusti svoju poziciju? Mislim da niko ne zna šta će učiniti.”

Dodao je: “Mislim da je Bosna na prekretnici.”

Christian Schmidt, bivši njemački ministar koji trenutno obavlja funkciju visokog predstavnika, insistira da je, za sada, riječ o političkoj, a ne sigurnosnoj krizi.

“Kako da riješimo ovu vrstu izazova bez eskalacije? Mislim da je ovo nešto što trenutno zahtijeva mnogo diplomatije i razgovora iza kulisa“, rekao je Schmidt, ali je dodao: „Ne vidim da gospodin Dodik ispunjava uslove za odgovornog člana političkog rukovodstva u ovoj zemlji.”

Pritisak na Dodika raste

“Na nivou EU, djelovanje je također bilo ograničeno. Mađarska je do sada blokirala sankcije protiv Dodika, uz pomoć Hrvatske.

Međutim, finansijski pritisak na Dodika raste. SAD, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija poduzele su pojedinačne kaznene mjere protiv njega. Njegova nada da će Trumpov povratak na vlast u Washingtonu dovesti do brze suspenzije američkih sankcija nije se ispunila; nova administracija ima malo interesa za Bosnu”, zaključuju u tekstu.

“Ako njegova žalba ne bude uspješna, Crnadak je predložio da slijedi isti savjet koji je Dodik jednom dao ratnim liderima bosanskih Srba kada su bili u bijegu od Haškog tribunala za ratne zločine: predajte se.

‘Ono što sada radite direktno utiče na srpski narod i Republiku Srpsku’, rekao je Crnadak. ‘Ako volite svoj narod, ići ćete na sud i tamo se boriti za svoju nevinost.'”, poručili su.