Tek 50 posto postojećih investitora u BiH planira nastaviti projekte započete prije korone

Tek 50 posto postojećih investitora u BiH planira nastaviti projekte započete prije korone

Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA), na čijem čelu je v. d. direktorice Milica Marković (SNSD), saopćila je da se pandemija koronavirusa negativno odrazila na strane investicije u BiH zbog čega se njena ekonomija suočava sa mogućom dubokom recesijom. Tek 50 posto investitora će i nastaviti započete projekte.

Evidentno je, saopćeno je iz FIPA-e, da je pandemija virusa Covid 19 prouzrokovala turbulencije i posljedice najviše u zdravstvenoj sferi ali poslije toga i u svim ostalim sferama društvenog života na cijeloj planeti pa neizbježno i u BiH.

“Negativan odraz ovakve globalne situacije stvorilo je dugotrajno negativan trend u direktnim stranim investicijama u BiH. Čak i prije izbijanja pandemije Covid 19 direktne strane investicije (DSI) na globalnom nivou bile su u padu zbog nesigurnosti trgovinske politike, pada stope prinosa od DSI te promjene forme međunarodne proizvodnje. Predviđa se da će globalni tokovi DSI opasti i do 40% u 2020. u odnosu na 2019. kada su iznosili 1,54 triliona US$ i bili veći za 3% u odnosu na 2018. Kada se sve to posmatra u BiH, iznos pasive DSI (prilivi u BiH) u 2019. iznosili su 899 mil. KM što je bilo povećanje za 11,6% u odnosu na 2018. Prije pandemije 79,3% investitora navelo je da planira nove investicije i reinvesticije u 2020. u BiH”, saopćeno je.

Tokom maja mjeseca ove godine Agencija je uradila Aftercare online upitnik sa postojećim investitorima i dobila slijedeće odgovore:

– Njih 50% potvrđuje nastavak planiranih investicija u BiH koje su dogovorene i prije Covida
– 40% će najvjerovatnije odgoditi planirane investicije
– 2 kompanije planiraju premještaj dijela poslovnih aktivnosti izvan BiH a, 1 kompanija će potpuno obustaviti investicione aktivnosti.


Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH već u prvom kvartalu 2020. godine registrovano je smanjenje DSI za 3,4% što kao neto finansijska pasiva iznosi – 243,2 mil. KM. FIPA stoga navodi da je ekonomija BiH, koja je i prije Covida 19 bila na putu usporavanja, sada suočava s mogućom dubokom recesijom.

“Ako uzmemo u obzir izvještaje međunarodnih institucija o položaju BiH na globalnom nivou i tome dodamo posljedice pandemije, jasno je da će efekti po našu ekonomiju i privredu biti skoro dramatični. Bosna i Hercegovina je ponovo prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja pogoršala svoj ranking u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, i to za jednu poziciju, te se nalazi se na 90. mjestu. Najslabije smo plasirana država našeg regiona, a među najlošijim u Evropi. Bosna i Hercegovina je najslabije rangirana u oblasti pokretanja poslovanja, gdje smo 184. i u odnosu na prethodnu godinu pogoršali smo svoju poziciju (bili 183. na svijetu)”, stoji u saopćenju.

Bosna i Hercegovina je, navodi se, loše plasirana u oblasti dobijanja građevinskih dozvola, gdje zauzima 173. mjesto (bili 167. u svijetu).

“Za dobijanje građevinskih dozvola potrebno je proći 17 procedura i čekati 180 dana, troškovi su 20.3% vrijednosti objekta. BiH je značajno poboljšanje postigla u kategoriji dostupnosti električne energije gdje smo na 74. mjestu (u prethodnom izvještaju 130.), a za dobijanje elektične energije potrebno je 5 procedura i 69 dana. Već godinama smo loše plasirani i na osnovu plaćanja poreza, a prema posljednjem izvještaju smo na 141. poziciji. Za plaćanje poreza su navedene čak 33 procedure i potrebno je odvojiti 411 sati u toku godine”, navodi se u saopćenju FIPA-e.

Prema objavljenom Globalnom izvještaju konkurentnosti 2019 Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i Hercegovina se nalazi na 92. mjestu od ukupno rangirane 141 države, te je za jednu poziciju lošije pozicionirana u odnosu na prethodni izvještaj. U poređenju sa državama našeg regiona i Evrope, Bosna i Hercegovina je i u ovogodišnjem izvještaju najslabije rangirana.

Prema Indeksu ekonomskih sloboda 2019, Bosna i Hercegovina se nalazi na 83. mjestu od ukupno 180. zemalja svijeta (na 37 mjestu od 44 zemlje u Evropi). U odnosu na prošlu godinu, kada je naša zemlja zauzimala 91.mjesto, ostvaren je izvjestan napredak, te se zadržala u grupi „ekonomski umjereno slobodnih“ država.

Prema Forbsovom izvještaju o najboljim državama za poslovanje iz decembara 2018, Bosna i Hercegovina je tek na 98. mjestu, te je najslabije rangirana država našeg regiona.

Na osnovu ovih izvještaja, navodi FIPA-a, jasno je da slika poslovnog ambijenta BiH nije pozitivna. Uobičajeno smo posljednji u odnosu na zemlje regiona i druge evropske zemlje.

Glavni ekonomski prioriteti BiH svakako bi morali biti:
– Ubrzanje integracija u EU
– Jačanje finansijskog sistema
– Reforma javne uprave
– Osiguranje ekonomskog rasta podsticanjem dinamičkog i konkurentskog privatnog sektora.

Sporost ili zastoj u otklanjanju poslovnih barijera i loša pozicija BiH u izvještajima međunarodnih institucija, otežavaju predstavljanje BiH kao pozitivne destinacije za ulaganje i privlačenje stranih investicija. No i pored evidentnih teškoća i objektivnih prepreka izazvanih pandemijom želimo istaći da Agencija za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) i dalje radi na realizaciji postojećih i pribavljanje novih projekata koji bi mogli biti interesantni za potencijalne strane investitore u BiH. Trenutno je u fazi razrade 285 „FIPA projekata“ i to:

– Poljoprivredno-prehrambeni sektor – 72 projekta
– Metaloprerađivački sektor – 17 projekata
– Energetski sektor – 52 projekta
– Turizam – 51 projekat
– Drvni sektor – 11 projekata
– Nekretnine – 22 projekta
– Tekstilni sektor – 5 projekata
– Sektor inovacija – 20 projekata
– Drugi sektori – 35 projekata

“Pored ovih u realizaciji su i prioritetni projekti Vlade Republike Srpske (66 projekata) i Vlade Federacije BiH (112 projekata). Sigurno je da bi realizacija bar većine od ovih projekata značajno doprinijela poboljšanju ekonomskog i privrednog ambijenta i imidža BiH kao i njenom privrednom rastu koji bi se potvrdio najprije kroz zapošljavanje ljudi. Ono što je izvjesno u ovom trenutku kao važno uporište za privredni oporavak od posljedica pandemije jeste pomoć od strane Vijeća EU koje je u okviru iznosa za pomoć zemljama Zapadnog Balkana predvidjelo i 250 mil. eura za BiH”, saopćeno je iz FIPA-e.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE