Teolog Josip Šimić-Đinđić: Svi laju, a Sebija mi najviše kao hrvatu pomogla

Podijelite vijest

Teolog Josip Šimić-Đinđić opisao svoje iskustvo na KCUS-u – Klinici za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju nakon ležanja i operacije: „Samo riječi hvale i zahvale imam. Ti ljudi su vrhunski stručnjaci i profesionalci“!

Teolog i novinar Josip Šimić-Đinđić, te student Pravnog fakulteta UNSA, danima nije istupao u javnost, niti pisao javne članke, koje je obično pisati znao sa posebnim akcentom na organizirani pravosudni kriminal i korupciju u obavještajnom, pravosudnom i policijskom establišmentu, no pravi, ali opravdani razlog toga, je ovih dana otkrio na svome Facebook profilu.

Teolog Josip Šimić-Đinđić je – kako stoji na njegovom Facebook postu, da je u periodu od 08. 08. 2022. godine, bio hospitaliziran na ranije planiranu hospitalizaciju, na Univerzitetskom Kliničkom Centru u Sarajevu (UKC Sarajevo) – na Klinici za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju, kojom prema dostupnim podacima sa web stranice te Klinike rukovodi prof. dr. sci. Sanela Salihagić za koju građani izražavaju – prema komentarima ispod Šimićevog Facebook posta – samo riječi hvale i zahvale, pa tako i sam Josip Šimić-Đinđić, teolog.

Facebook post teologa i novinara Josipa Šimića-Đinđića prenosimo u cijelosti:

Dragi prijatelji !

Dana 08.08.2022. godine, sam primljen na ranije planiranu hospitalizaciju u Univerzitetski Klinički Centar Sarajevo (UKC Sarajevo) – na Kliniku za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dana 09.08.2022. godine, u općoj anesteziji obavljen je operativni zahvat.

Medicinski tim ove Klinike mi je, kako sam od samoga početka smješten, bio na raspolaganju, ne samo meni, nego i svima, u punom profesionalnom, moralnom i intelektualnom kapacitetu, u skladu sa kodeksom medicinske etike, za sve što bude potrebno, da bismo dobili odgovarajuću medicinsku uslugu i uspješno priveli sve kraju.

Nakon operativnog zahvata liječnici Klinike za plastičnu kirurgiju KCUS-a, odredit će, koji je modalitet daljnjeg liječenja najbolji za mene, kao što mi je prije dolaska na Kliniku saopćeno uljudno i profesionalno.

Dana 10.08.2022. godine, otpušten sam na kućno liječenje.

Hvala šefici Klinike za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju KCUS-a, prof.dr. Saneli Salihagić, kao i operateru dr. Edi Musliću, specijalisti plastične i rekonstruktivne hirurgije, kao i drugom osoblju ove Klinike, doktorima i drugom stručnom medicinskom osoblju KCUS-a i Klinike za plastičnu kirurgiju, na ljubaznosti i uljudnosti, te krajnje korektnom i profesionalnom postupanju. To je bolje od bilo kojeg lijeka. Osjećao sam se kao kod kuće.

Hvala Vam svima na podršci i svima koji ste zvali i za stanje se raspitivali. Sada čekamo PHD nalaze – konačnu potvrdu!

PS: KCUS – najbolji

I dok u nekim medijima se provodi hajka na rukovodstvo KCUS-a, u posjedu smo poruka koje je Šimić slao prijateljima. U jednoj od njih on piše: „Svi laju, a Sebija mi najviše kao Hrvatu pomogla“.

Inače, Šimić u izjavi za portal Dnevno.ba navodi, da je „i tokom 2014. godine bio hospitaliziran na Klinici za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju KCUS-a, te da je i tada ponašanje, stručni i profesionalni pristup osoblja ove klinike prema pacijentima, kao i prema njemu osobno, kao i osoblja drugih klinika, koje spadaju pod KCUS, bilo na „HIGH LEVEL“!

Zahvalio se i generalnoj direktorici Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) prof. dr. Sebiji Izetbegović na pomoć – kako navodi „zbog toga što mu je pomogla u skladu sa svojim ovlaštenjima i mogućnostima“, ali nije želio precizirao o čemu se radi. „Pomogla mi je prije operacije (prije 08.08.2022. godine) oko nekih dijagnostičkih pretraga do kojih je, hajdemo reći, ne mogu reći nemoguće i teško doći, nego zbog spiska pacijenata, koji je dugačak i koji čekaju red za navedene pretrage bio je podug, te zacijelo, da sam bio uvršten na tu listu, ne bih stigao na navedenu pretragu prije operacije. Dana 28. 07. 2022. godine putem mail-a, iako je ne poznajem, niti sam je ikada u životu vidio, zamolio sam je za urgenciju i pomoć – jer lijepa riječ i gvozdena vrata otvara – istoga dana, kada sam poslao mail na njezin Kabinet, kontaktirali su me iz njezina Kabineta KCUS-a i rekli, da su mail zaprimili, te da se nalazi na stolu Generalne direktorice, te da će ga vidjeti čim završi sastanak, da ću biti u toku dana kontaktiran, te da budem pri telefonu. Istoga dana zvali su me sa Klinike za nuklearne medicine, da u roku od tri dana dođem na snimanje. Dijagnostička pretraga je obavljena“!

Šimić nije želio govoriti o tome što je i kako operirao obzirom da isto spada u povlašteni odnos informacija između liječnika – doktora medicine i pacijenta, te da svaka povreda ovih informacija od trećih lica predstavlja krivično djelo, što je jasno regulirano, i koji povlašteni odnos je reguliran našim domaćim zakonodavstvom, kao i Ustavom BiH, te Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (EKLJP), te da se na tome odnosu zasniva povjerenje pacijenta i liječnika, te da čak ni zakon ne smije povrijediti to pravo što je regulirano u članu 96. Zakona o kaznenom postupku F BiH.

  • Ne treba pljuvati po doktorima, treba ih razumjeti, svako tko dođe na KCUS dolazi sa svojim potrebama i tegobama, i nije jedini. Liječnici na KCUS-u zaista rade svoj posao. Ljubazni su i susretljivi. Moja majka isto i danas leži na Klinici za nefrologiju KCUS-a od 29.07.2022. godine, koja je iz Kreševa prevezena na KUM – Kliniku urgentne medicine KCUS-a, a prevezena kao hitan slučaj. Nismo tada ni imali kantonalnu odluku za liječenje van SBK kantona, obzirom da moja majka pripada Srednjobosanskom kantonu, i to sam napomenuo doktorima nefrologije KCUS-a, koji su mi tada kazali, da je „papirologija najmanji problem, hajde da ženi pomognemo“. Tako je i bilo. Papirologija o liječenju van kantona stigla je tek par dana kasnije. I ovoga puta ljudski život na KCUS-u je stavljen iznad propisa i formalnosti.

KCUS kao najveća zdravstvena ustanova u Federaciji zaista u središte svoje djelatnosti stavlja bolesnika – pacijenta u kojem uvijek dolazi do izražaja briga o osobi.

Šimić je napomenuo, da je Papa Franjo više puta naučavajući kazao, da „bolesnika treba staviti iznad bolesti“. Primivši u ponedjeljak 18. oktobra 2021. godine u audijenciju članove Zaklade Campus Bio-Medico papa Franjo je ohrabrio njihov rad i službu potičući ih da u središte stave brigu o osobi, ne zaboravljajući važnost znanosti.

  • Briga bez znanosti uzaludna je, znanost bez brige je besplodna”, napomenuo je Papa te potaknuo  zdravstvo da uvijek djelima svjedoči kako nema nedostojnih života.
  • Briga o osobi treba biti u središtu kako biste svjedočili da nijedan život nije nedostojan življenja, ne zaboravljajući važnost znanosti i istraživanja; osim toga, prije zarade dolaze potrebe bolesnika”, glavne su misli pape Franje koje je uputio primivši predstavnike Zaklade Campus Bio-Medico iz Rima, neprofitne ustanove osnovane 2015. godine, koju podupire Opus Dei u svrhu potpore znanstvenom istraživanju i aktivnostima istoimenoga sveučilišta i poliklinike, prenio Vatican News.

Briga o osobi treba biti u središtu kako biste svjedočili da nijedan život nije nedostojan življenja, ne zaboravljajući važnost znanosti i istraživanja; osim toga, prije zarade dolaze potrebe bolesnika – ovo je važno.

  • Ljubav je najvažniji kriterij koji Papa traži od svakoga tko radi na području zdravstva. Ljubav koja se razvija i ostvaruje samo radeći ‘zajedno’”, rekao je te se zadržao upravo na riječi “zajedno” koja je, kako je rekao, “toliko jednostavna koliko ju je teško živjeti, posebno u ovo vrijeme pandemije. Međutim, upravo je pandemija pokazala važnost povezivanja, suradnje, zajedničkoga suočavanja sa skupnim problemima. Zdravstvo, treba i sve će više trebati biti u mreži”.
  • Nije više vrijeme za izolirano nasljedovanje vlastite karizme. Ljubav zahtijeva dar; znanje, kompetenciju i znanost treba dijeliti”, istaknuo je Papa te dodao , da “Lijekove i medicinska pomagala i sredstva treba distribuirati dostojanstveno, a ne kao milostinju”.
  • Uvijek treba vrijediti logika da se bolesnika ima staviti ispred bolesti; ona je prijeko potrebna na svakom području medicine, i bitna za skrb koja je doista takva, uistinu cjelovita, doista ljudska. To središnje mjesto osobe u temelju je zauzimanja u pomoći, ali i u poučavanju i istraživanju, jer pomaže ojačati jedinstveno, zajedničko viđenje koje”, napomenuo je Papa, “ne stavlja na prvo mjesto ideje, tehnike i projekte, nego konkretnoga čovjeka, pacijenta kojega valja liječiti poznavanjem njegova života, poznavanjem njegova iskustva, te uspostavljanjem prijateljskih odnosa koji liječe srce.”
  • Važno je staviti u središte brigu o osobi, ali ne treba zaboraviti važnost znanosti i istraživanja. Liječenje bez znanosti je uzaludno, kao što je znanost bez liječenja sterilna. Te dvije stvari idu zajedno, i jedino zajedno od medicine mogu napraviti umjetnost”, istaknuo je Papa.
  • Živimo u pravoj kulturi odbacivanja, i to je pomalo zrak koji udišemo, ali mi moramo reagirati na tu kulturu odbacivanja”, dodao je Papa te istaknuo, “Svaka bi zdravstvena ustanova, trebala biti mjesto gdje se ostvaruje briga za osobu i za koju se može reći: ovdje se ne vide samo liječnici i bolesnici, nego osobe koje se prihvaćaju i pomažu si; ovdje se rukom dotiče ‘terapija ljudskoga dostojanstva’, a o njemu se nikada ne smije pregovarati nego ga uvijek valja štititi.”

Zahvaljujući prisutnima na njihovoj potpori ljudskom razvoju istraživanja, Papa je primijetio kako se, nažalost, često teži unosnim putovima zarade, zaboravljajući da se ispred mogućnosti za zaradu nalaze potrebe bolesnika. “One se stalno razvijaju, stoga je potrebno pripremiti se za suočavanje s uvijek novim patologijama i teškoćama”,  rekao je Papa te spomenuo teškoće s takozvanim rijetkim bolestima za koje još nisu obavljena istraživanja da bi se shvatilo o kakvim je bolestima riječ.

Svaka bi zdravstvena ustanova, osobito trebala biti mjesto gdje se ostvaruje briga za osobu i za koju se može reći: ovdje se ne vide samo liječnici i bolesnici, nego osobe koje se prihvaćaju i pomažu si, kao što je KCUS!

Hayat.ba


Podijelite vijest