The Economist: BiH i 25 godina nakon Dejtona ojađena, nacionalizam je iznad svakog napretka

Utjecajni britanski list Economist, 25 godina nakon parafiranja Dejtonskog sporazuma u zračnoj luci kod Daytona u američkoj državi Ohio piše da je Bosna bila opustošena nakon skoro četiri godine rata, ali da se i danas situacija nije promijenila te da je ostala ojađena.

“Većina stanovništva se osjeća jadno i nije teško shvatiti zbog čega. Naime, polovina ih je pobjegla iz Bosne ili je etnički očišćena, a više od 100.000 žrtava je ostavio rat iza sebe. Četvrt vijeka od Dejtonskog sporazuma je mir, ali 21. novembra taj datum neće slaviti puno Bosanaca”, piše Economist.

Kako dalje navodi, razlog tome su mali prihodi i šanse za zaposlenje, a političari se, s druge strane, prepiru oko istih stvari zbog kojih su ratovali.

Adnan Ćerimagić analitičar iz Evropske inicijative za stabilnost kazao je da se društvena struktura mijenja, Bosanci stare i odlaze iz države, gradovi se guše u smogi, a polovina 14-godišnjaka u zemlji je funkcionalno nepismena.

The Economist se osvrnuo i na znatno smanjen broj stanovnika pa je tako naveo da je prije rata u Bosni bilo oko 4,2 miliona ljudi, da bi se danas taj broj sveo na 2,7 i 3,3 miliona, ali da to niko sa sigurnošu ne može znati.

“S tako malom populacijom, ponekad se kaže da je državi potreban samo predsjednik. Umjesto toga, Dayton je stvorio složen sistem uređenja države kako bi osigurao da nijedna etnička grupa ne može biti dominantna i vladati onom drugom. I nakon 25 godina prkosi toj logici i čini se da ide u korist samo nacionalističkim političarima koji su se uspješno oduprli bilo kakvim pokušajima reformi”, piše britanski list.

U školama u BiH sve tri etničke grupe različito uče i tumače historiju

Istaknuto je i to da BiH kao “majušna zemlja” ima slabu centralnu vlast, tri predsjednika, dva entiteta i distrikt.

“Velika većina Srba živi u entitetu Republika Srpska, dok su Bošnjaci i Hrvati raspoređeni u deset kantona u Federaciji BiH, drugom entitetu. Glavne političke stranke u BiH imaju etničku osnovu, a oko bitnih i velikih pitanja, koja se odnose na upravljanje i međunarodne odnose, njihove se vođe rijetko slažu. Međunarodni visoki predstavnik zadržava se u zemlji samo kako bi mogao koristiti svoje dalekosežne moći ako bi mir bio ugrožen”, istaknuto je.

Naslovnica Economista (predstavnici Srba, Bošnjaka i Hrvata na potpisu Dejtonskog sporazuma)

Spomenut je i Milorad Dodik “koji već dugo dominira RS-om” te je navedeno da on ismijava BiH kada govori o njenoj nezavisnosti te da je fokusiran na integraciji sa Srbijom.

U tekstu je navedeno i to da se lideri bosanskih Hrvata često pozivaju na vlastiti “treći entitet”.

“Bošnjaci slave 25. novembar kao dan državnosti BiH jer je tog datuma 1943. godine ona obnovljena kada je izgubila 1463. godine dolaskom Osmanske vlasti. U školama u BiH sve tri etničke grupe različito uče i tumače historiju. Prije rata 13 posto brakova u Bosni je bilo mješovito, u Sarajevu trećina. Poslije rata, tačnije 2019. godine je rađeno istraživanje gdje je utvrđeno da je u toj državi sada samo tri posto mješovitih brakova. Također, ono što je još jedan problem su odlasci ljudi iz BiH pa je tako istraživanje iz 2018. godine pokazalo da 49 posto mladih želi napustiti državu”, piše Economist.

Razgovarali su s Ivanom Cook iz Tuzle rođenom nekoliko mjeseci prije rata, a koja je istakla da je od 25 učenika koji su pohađali školu s njom, njih 20 napustilo BiH.

Njena majka je kazala da žali što nije napustila zemlju nakon rata. Kako je kazala nije željela otići, ali je dodala da je imala sreće. Stambeno je osigurana i ima i posao.

“Oko 80 posto Bosanaca Ivaninih godina živi s roditeljima, a nezaposlenost mladih je velika. U ranim poslijeratnim godinama Bosanci se nisu ‘puno miješali’ i često imamo primjere da mladi dolaze iz jednonacionalnih gradova ili podijeljenih sredina poput Mostara u kojima ne upoznaju i ne druže se s nekim ko je druge nacionalnosti”, dodali su.

Mladi odlaze, a ostaju oni s manje progresivnim, a više nacionalističkim “vrijednostima”

Međutim, danas je situacija nešto drugačija i bolja, kako pišu. Kao primjer su naveli prijedlog Bogića Bogićevića za gradonačelnika Sarajeva.

“To je grad u kojem većinom žive Bošnjaci i zbog tog prijedloga većina Bosanaca nije bila neprijateljski raspoložena. Mladi se bave sportom, a aktivisti civilnog društva sarađuju i mnogi svakodnevno prelaze entitetsku granicu jer putuju zbog posla, kupovine ili druženja. Ali to ne znači da će ta generacija koja se ne sjeća rata nužno promijeniti stavove većine u državi. Na lokalnim izborima je pobijedio Draško Stanivuković (27) kao gradonačelnik Banje Luke koji je kazao da je dosadašnje rukovodstvo bilo korumpirano te da ga treba mijenjati. On je protiv nezavisnosti RS-a, ali inače zauzima mnoge iste srpske nacionalističke stavove kao Dodik”, navedeno je.

Sociologinja Hana Ćurak (26) iz Sarajeva je za ovaj britanski medij kazala je da je nedostatak prilika prokletstvo njene generacije. Kako je istakla, 87 posto anketiranih mladih ljudi u 2018. godini su naveli da su potrebne veze s ljudima na vlasti da bi se neko zaposlio.

Dodala je i to da je činjenica da dosta obrazovanih ljudi kao i onih s liberalnim stavovima odlazi te da u BiH ostaju oni s manje progresivnim i više nacionalističkim “vrijednostima”. Smatra da je legitimacijom sistema u kojem je etnička pripadnost najvažnija, Dejton zapravo poslužio tome da mnoge njene generacije učini još “konzervativnijim i nacionalističnijim od njihovih roditelja”.

“Ono što me plaši je da godinama ljudi govore kako je na mladima da državu spase od bijede, ali imam utisak da se oni zapravo ne razlikuju od ostalih. Za one koji su posvećeni stvaranju bolje Bosne, to će biti duga borba”, poručila je Ćurak.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE