Tiha poskupljenja u vrijeme pandemije: Više cijene brašna, ulja, mesa, odjeće, ogrjeva…

Odjeća, obuća, stanovanje, osnovne prehrambene namirnice poput brašna i ulja samo su neke od proizvoda i usluga koje su od početka godine poskupjele, piše Večernji list.

Tako, prema podacima Agencija za statistiku BIH, građani izdvajaju 10 posto novca više za brašno i ulje u odnosu na nekoliko mjeseci prije. Za kilogram brašna ranije su izdvajali marku, a danas, prema posljednjim podacima za kilogram izdvajaju 1,1 KM.

I za ulje je potrebno izdvojiti nešto više novca, odnosno 2,2 po litri, dok je ranije stajalo 2 KM. Meso, tačnije junetina bez kosti je, također skuplja u odnosu na septembar, dok se cijene svinjetine i piletine nisu mijenjale, baš kao što se nisu mijenjale cijene mlijeka i sira. Kada je riječ o jajima, ona su prosječno, u septembru koštala 0,2 KM, dok je mjesec kasnije bilo potrebno izdvojiti 0,3 KM, po komadu.

Cijena graha, u odnosu na početak godine, je skočila za 20 feninga po kilogramu i sada košta 4,70 KM. U podacima se navodi i kako je kilogram mliječne čokolade skuplji za 0,5 KM od početka godine, odnosno na period od januara do oktobra. U oktobru je za kilogram čokolade trebalo izdvojiti 16,6 KM dok je u januaru koštala 16,1 KM.

Osim hrane zabilježen je rast cijena odjeće i obuće. Tako je, naprimjer, za muške kožne cipele u oktobru bilo potrebno izdvojiti dvadesetak maraka više nego ranije, a i teksas dječije hlače, stajale su oko pet maraka više. I cijene pojedinih proizvoda i usluga su rasle, a jedna od ključnih stvari u kojima je, stoji u podacima, zabilježen rast cjena je i ogrjev. Najmanji prosječan skok imala su drva. Kubni metar ranije je koštao 80,5 KM, a poskupio je za 10 feninga. Nešto veće poskupljenje imao je mrki ugljen, oko dvije marke po toni dok je lož ulje od početka godine do danas jeftinije za oko 40 feninga po litri.

Kanalizacija, odvoz smeća, električna energija, prema prikazanim podacima su zadržale cijenu od početka godine te u tom segmentu nisu zabilježena poskupljenja.

Mala poskupljenja od 10 do 20 feninga po artiklu jako je teško pratititi. No, i ta mala tzv. tiha poskupljenja u doba korone su postala itekako primjetna. Posebno to vide ono koji imaju prosječne ili minimalne prihode pa na svojoj koži osjete što znači ne moći kupiti neke proizvode“, kazala je nedavno Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge za zaštitu potrošača “Don”, dodajući da su to i razlozi zbog kojih su im se građani najčešće obraćali.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE