Trojka i HDZ žele promijeniti izbor sudija Ustavnog suda BiH. Šta to donosi?

Trojka i HDZ žele promijeniti izbor sudija Ustavnog suda BiH. Šta to donosi?

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zakazao je za 24. ovog mjeseca sjednicu ovog doma na kojoj će se, među ostalim, naći Prijedlog odluke o postupku izbora i imenovanja sudije/sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje bira i imenuje Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.

Predlagači su klubovi zastupnika NS, SDP BiH, Povjerenje (NiP – Pomak), HDZ BiH – HNS i HDZ 1990 – HNP.

Procedura je da formirana radna grupa donosi odluku o raspisivanju javnog konkursa, utvrđuje tekst javnog konkursa i raspisuje ga, potom pregledava pristigle prijave i provjerava da li kandidati ispunjavaju uvjete i javnog konkursa, zakazuje i obavlja intervju sa kandidatima koji ispunjavaju uvjete javnog konkursa, zatim boduje kandidate nakon obavljenog intervjua, sačinjava rang-istu kandidata, podnosi prijedlog rang-liste kandidata Komisiji za izbor iimenovanje, vodi zapisnike sa svake sjednice koje potpisuje predsjednik radne grupe, obavlja i druge poslove koji se odnose na provođenje javnog konkursa, a nisu navedeni u pomenutoj odluci.

Da će slučaj Vukoja postati praksa prilikom izbora sudija Ustavnog suda BiH, smatra Admir Čavalić, federalni zastupnik iz Stranke za BiH.

Čavalić: Više sam očekivao

Kaže da je od odluke više očekivao.

“Očekivao sam da će biti progresivni iskoraci, odnosno, mnogo toga se najavljivalo u smislu da će zastupnici moći postavljati pitanja kandidatima, da će biti lista s više kandidata”, kazat će Čavalić za Raport.

Međutim, ističe, kad se gleda ova odluka, ni u jednom segmentu ne vidi iskorak, štaviše…

“Ovo što su neke kolege iz medija pisale da se osigura prisustvo predstavnika akademske zajednice, zastupnika javnosti, samim tim procesa kad budu ti sastanci za izbor. To je i sad bio slučaj, a znamo da je bilo zabranjeno prisustvo asistentu s Pravnog fakulteta UNSA iako je imao pravo na to. Dakle, dosadašnja praksa je podrazumijevala da se to može”, priča Čavalić.

Sad je problem, dodaje, što se legaliziraju stvari na određen način kroz ovu odluku, recimo mogućnost da opet Komisija za izbor i imenovanje, ko god je činio, opet predloži listu s jednim kandidatom i, smatra, da će se to vrlo vjerovatno desiti, “čak navodi se da ta komisija može birati i one članove Visokog sudskog tužilačkog vijeća koji ne pošalju svoje kandidate”.

Mišljenja je da ovo treba posmatrati van domena dnevne politike.

“Dakle, bit će možda neki koalicioni partneri i slično, ovdje se kvalificira praksa koja je korištena u slučaju Vukoja (Marin, sudija ustavnog Suda BiH, op. a) koja nije bila dobra praksa jer smo dobili samo jednog kandidata. Sutra će možda neko drugi zloupotrebljavati ovu odluku, ali očekivao sam više. Zanima me kako će se u javnosti ovo pokušati opravdati”, navodi federalni zastupnik.

Smatra da je problem što radno tijelo, a govori o Komisiji za izbor i imenovanje, ima apsolutni monopol nad izborom, što bi značilo da opet Parlament neće birati, nego potvrđivati ono što radno tijelo ranije sve završi i odradi.

“Znamo da su bili izgovori u smislu ok, idemo sad s gospodinom Vukojom, korumpiran je proces, mi to moramo završiti, mi nismo počeli, ali bit će sljedeći put drugačije, bolje… Zaista sam ovom odlukom vrlo izneneđen”, cijeni Čavalić.

Ne vidi, kaže, ni tračak svjetla u smislu da je neko stavio neki svoj otisak u toj odluci da kaže evo vidite ovo je sad nešto drugačije.

S druge strane, kaže da će se boriti da odluka ne prođe.

“Svakako ću pokušati amandmanski da je mijenjam. Jedino što sam pročitao u medijima jeste da se navodi transparentonost. Ona bi značila da, naprimjer, zastupnici koji su prisutni pri intervjuiranju kandidata imaju snagu i mogućnost da postavljaju pitanja, kao što je kolega Čamdžić najavljivao nekoliko puta i navodio volio bih znati, recimo, šta kandidat misli o pitanju abortusa, sekularizacije i ostalim pitanjima koja su svojstvena Ustavnom sudu. Ovom odlukom to se direktno ne pominje”, zaključuje Čamdžić za Raport.

Čamdžić: Ništa nije sporno

A pomenuti kolega iz federalnog Parlamenta Mirsad Čamdžić (Naša stranka) poručuje da je ovaj prijedlog usaglašen na većini.

“Skraćeni postupak se odnosi samo na donošenje odluke o izboru, nema izbora sudije ni po kakvom skraćenom postupku, propisana je procedura”, reći će Čamdžić za Raport i dodati da komisija može poslati 1, 2, 3 ili 4 prijedloga.

“To je predloženo zbog mogućnosti da se mogu ‘odjednom’ birati sve četiri sudije/sutkinje koji se biraju iz FBiH”, objašnjava zastupnik.

Također, dodaje, Ustavni sud FBiH nije našao ništa sporno u tome što je samo prvorangirani dostavljen u posljednjem slucaju izbora sudije.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE