Trump danas s liderima latinoameričkih zemalja, želi zaustaviti kineski prodor u “američko dvorište”

Predsjednik Donald Trump u subotu će se okupiti s liderima latinoameričkih zemalja u svom golf klubu u blizini Miamija, dok njegova administracija nastoji pokazati da je i dalje posvećena jačanju fokusa američke vanjske politike na Zapadnu hemisferu, uprkos istovremenom suočavanju s krizama širom svijeta.

Skup, nazvan samit “Štit Amerika”, dolazi samo dva mjeseca nakon što je Trump naredio smionu američku vojnu operaciju za hapšenje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i prebacivanje njega i njegove supruge u SAD kako bi se suočili s optužbama za narkoterorizam.

Još veći odjek ima Trumpova odluka da se prije sedam dana udruži s Izraelom u pokretanju rata protiv Irana, sukoba koji je već odnio stotine života, potresao globalna tržišta i dodatno destabilizirao širi Bliski istok.

Trump će imati ograničeno vrijeme za susret s latinoameričkim liderima: treba da odleti i u vojnu bazu Dover u državi Delaware kako bi prisustvovao dostojanstvenom transferu posmrtnih ostataka šest američkih vojnika ubijenih u napadu dronom na komandni centar u Kuvajtu, dan nakon što su SAD i Izrael pokrenuli svoju vojnu kampanju protiv Irana.

Ipak, kroz ovaj samit Trump će nastojati makar nakratko preusmjeriti pažnju na Zapadnu hemisferu. Obećao je da će ponovo uspostaviti dominaciju SAD-a u regionu i suprotstaviti se onome što vidi kao godine kineskog ekonomskog prodora u “američkom dvorištu”.

“Pod prethodnim liderima opsjeli su nas svi drugi teatri i sve druge granice u svijetu osim naše vlastite”, rekao je ministar odbrane Pete Hegseth regionalnim liderima i ministrima odbrane koji su se ove sedmice okupili na Floridi na razgovorima o suzbijanju narko-kartela. “Ti su naši elitisti smanjili našu moć i prisustvo u ovoj hemisferi, opredjeljujući se za benigno zapostavljanje koje nije bilo nimalo benigno.”

Lideri Argentine, Bolivije, Čilea, Kostarike, Dominikanske Republike, Ekvadora, Salvadora, Gvajane, Hondurasa, Paname, Paragvaja te Trinidada i Tobaga potvrdili su učešće na skupu u kompleksu Trump National Doral Miami, golf resortu u kojem je Trump planirao ugostiti i samit Grupe 20 kasnije ove godine.

Ideja za samit istomišljenika konzervativaca iz čitave hemisfere iznikla je iz ostataka onoga što je trebalo biti deseto izdanje Samita Amerika, koje je otkazano tokom prošlogodišnjeg gomilanja američkih snaga u blizini obale Venezuele.

Dominikanska Republika, kao domaćin, pod pritiskom Bijele kuće zabranila je učešće Kube, Nikaragve i Venezuele na regionalnom skupu. No, nakon što su ljevičarski lideri u Kolumbiji i Meksiku zaprijetili bojkotom u znak protesta – i bez Trumpove jasne potvrde da će prisustvovati – predsjednik Dominikanske Republike Luis Abinader u posljednjem trenutku je odlučio odgoditi događaj, pozivajući se na “duboke podjele” u regionu.

Naziv “Štit Amerika” treba da oslikava Trumpovu viziju politike “America First” prema regionu, koja podrazumijeva korištenje američkih vojnih i obavještajnih kapaciteta kakvi u ovoj hemisferi nisu viđeni još od kraja Hladnog rata.

Ipak, na skupu će izostati dvije najveće regionalne sile – Brazil i Meksiko kao i Kolumbija, koja je decenijama ključni partner Sjedinjenih Američkih Država u borbi protiv narkotika u regionu.

Richard Feinberg, koji je dok je radio u Vijeću za nacionalnu sigurnost u Clintonovoj administraciji pomagao u planiranju prvog Samita Amerika 1994. godine, kaže da je kontrast ogroman.

“Prvi Samit Amerika, s 34 zemlje i pomno ispregovaranom, sveobuhvatnom agendom za regionalnu konkurentnost, odašiljao je poruku uključenosti, konsenzusa i optimizma. Na brzinu sazvani mini-samit Štit Amerika priziva sliku defanzive, s tek desetak učesnika okupljenih oko jedne dominantne ličnost”, kaže Feinberg, danas profesor emeritus na Univerzitetu Kalifornija u San Diegu.

Otkako se vratio u Bijelu kuću, Trump je suprotstavljanje kineskom utjecaju u Zapadnoj hemisferi postavio među svoje najveće prioritete.

Njegova strategija nacionalne sigurnosti hvali ono što naziva “Trumpovim korelarom” na Monroeovu doktrinu iz 19. stoljeća – koja je nastojala spriječiti evropske intervencije u Amerikama – sada usmjerenim na kineske infrastrukturne projekte, vojnu saradnju i ulaganja u resursno intenzivne industrije u regionu.

Prvi primjer tog agresivnijeg pristupa bilo je Trumpovo snažno pritiskanje Paname da odustane od kineske Inicijative Pojas i put te preispita dugoročne ugovore o koncesiji na luke koje drži kompanija sa sjedištem u Hong Kongu, uz američke prijetnje da bi mogle ponovo preuzeti kontrolu nad Panamskim kanalom.

Nedavna akcija SAD-a u kojoj je uhapšen Maduro i Trumpovo obećanje da će “preuzeti vođenje” Venezuele prijete da poremete isporuke nafte u Kinu – koja je bila najveći kupac venezuelanske nafte prije upada – i da u orbitu Washingtona privuku jednog od najbližih kineskih saveznika u regionu. Trump bi kasnije ovog mjeseca trebao otputovati u Peking na sastanak s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Ali čak i lideri koji su politički bliski Trumpu oklijevaju da potpuno prekinu veze s Pekingom, kaže Evan Ellis, stručnjak za kineski angažman u regionu pri Centru za strateške i međunarodne studije.

Za mnoge zemlje kineska trgovinska i investicijska diplomatija popunjava ključnu finansijsku prazninu u regionu koji se suočava s velikim izazovima razvoja – od smanjenja siromaštva do infrastrukturnih uskih grla. Nasuprot tome, Trump smanjuje američku razvojnu pomoć regionu, dok nagrađuje zemlje koje podržavaju njegovu oštru politiku prema migrantima – politiku koja je širom hemisfere izrazito nepopularna.

“SAD regionu nudi carine, deportacije i militarizaciju, dok Kina nudi trgovinu i investicije. Lideri u regionu učinili bi dobro kada bi ostali neutralni i balansirali, kako bi rastuće rivalstvo SAD-a i Kine iskoristili u vlastitu korist”, kaže Kevin Gallagher, direktor Centra za politiku globalnog razvoja Univerziteta Boston, koji godinama istražuje kinesku ekonomsku diplomatiju u Americi.

Uoči samita, Trump je objavio da za svog specijalnog izaslanika za Štit Amerika imenuje Kristi Noem, koju je nedavno razriješio dužnosti državne sekretarke za domovinsku sigurnost.

Noem je najavila da će Trump na samitu predstaviti “veliki sporazum” fokusiran na to “kako ćemo ići na kartele i trgovinu drogom u čitavoj Zapadnoj hemisferi”.