Turizam i ugostiteljstvo trpe najveće posljedice pandemije

Ugostiteljstvo i turizam najviše su pogođeni pandemijom koronavirusa.

Ipak, niko nema pouzdane podatke koliko je radnika u ugostiteljstvu ostalo bez posla ili stavilo ključ u bravu. U udruženjima su nezadovoljni podrškom koju su najavljivali nadležni. Hoće li biti dodatnih olakšica za ugostiteljski sektor? Popuštanje mjera i poboljšanje epidemiološke situacije unijelo je novi optimizam ugostiteljima.

“Stvari deluju malo bolje, gostiju ima, još uvijek to nisu naši puni kapaciteti, s obzirom da ne možemo da organizujemo proslave, seminare, konferencije”, kaže Milena Stanišić, menadžer turističkog kompleksa Etno selo “Stanišići”.

“Ekonomski se ne vidi bitan napredak, ali bitno je za raspoloženje naroda, osoblja i nas poslodavaca, malo je življe iljepše”, ističe Milenko Zupur, vlasnik kompanije “Globus”.

Ipak, šteta od skoro dvije godine zastoja i ograničenja u radu još ni izbliza nije pokrivena. Veliki broj ugostitelja trajno je stavio ključ u bravu, a dio njih morao je trajno ili privremeno da otpusti radnike, što pokazuje i statistika.

“Mi smo imali na mjesečnom nivou broj otkaza negdje između 250 i 300 tokom pandemije. Sami ćete doći do zaključka šta to znači, ali kad sve saberemo imali smo nizak pad, razliku odnosno između otpuštenih i novozaposlenih”, kaže Siniša Kajmaković, direktor bijeljinske filijale Zavoda za zapošljavanje RS.

Radnici koji se nisu vratili na posao, sreću su tokom ljetnje sezone okušali na primorju.

“Veliki ugostiteljski sistemi su nekako istrpjeli jer su imali veće kapacitete od malih. U ovoj ljetnjoj sezoni većina ugostiteljskih radnika je otišla u Hrvatsku i Crnu Goru“, ističe Vasko Todić, ugostitelj.

Najveća pomoć ugostiteljima u ovom momentu je masovna vakcinacija, kažu u bh. udruženju hotelijera.

“Pozive dobijamo iz Evrope, rezervacije se otkazuju jer je broj vakcinisanih mali i da im je nesiguran boravak, apelujemo, dajte vakcine”, naglašava Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH.

Pojedine lokalne zajednice donijele su set olakšica za pomoć ugostiteljima. U Bijeljini najavljuju da na tome neće stati.

“Za bašte koje su jednostavno zauzimanje prostora, privremene, drvene bašte, mislim da nema potrebe da prolaze čitavu proceduru da se radi projekat, elaborate, to uzrokuje dodatne troškove”, kaže Aleksandar Đurđević, predsjednik Skupštine Grada Bijeljina.

Radnici u turizmu i ugostiteljstvu nade polažu u posjetu gostiju iz susjednih zemalja, koji već pristižu.

“Turisti dolaze već u Bijeljinu, mogu reći veoma često, već je masovniji dolazak turista, vikendom imamo 15-20 autobusa, najviše iz Srbije”, ističe Vladimir Sofrenić, sektretar Turističke organizacije Grada Bijeljina.

Bez obzira na sve poteškoće, u sektoru ugostiteljstva i turizma očekuju uspješnu godinu, i nadaju se da će im saveznik u tome biti i povoljne vremenske prilike koje će produžiti sezonu.