U Banoviće bez javnog poziva dopremili drobilicu iz Srbije, “papire” završavali retroaktivno

U Banoviće bez javnog poziva dopremili drobilicu iz Srbije, “papire” završavali retroaktivno

Sumnjivim dogovorom i angažmanom s firmom iz Srbije uprava Rudnika mrkog uglja „Banovići“ prošle godine je, kako saznaje Fokus, za potrebe eksploatacije uglja s površinskog kopa „Grivice“ u blizini Banovića dovezla mobilno drobilično postrojenje iz Srbije. Za to postrojenje nadležne službe RMU “Banovići” su retroaktivno izdale upotrebnu dozvolu i prateću dokumentaciju, a radnici koji rade na ovom postrojenju nisu ni prošli obuku za rad na ovoj mašini.

PIŠE: Semira DEGIRMENDŽIĆ/Fokus.ba

U pozadini angažmana ove drobilice na površinskom kopu „Grivice“, ali i nekih osoba iz Srbije koji, prema tvrdnjama naših izvora, nadziru eksploataciju i utovar uglja za Srbiju, iako je nezaposlenima zabranjen ulaz u objekte i na kopove rudnika, jeste ugovor koji RMU „Banovići“ ima s Elektroprivredom Srbije o izvozu uglja.

Direktor RMU „Banovići“ Elvir Salihović tvrdi da je sve po zakonu te da je raspisan javni poziv.

– Mobilno drobilično postrojenje uključujući drobilicu i sito za suho odsijavanje iznajmljeni su putem javno objavljenog poziva u svrhu proizvodnje dodatnih količina komercijalnog uglja. Razlog zašto se uprava odlučila na iznajmljivanje ovakvog postrojenja jeste evidentan problem u tehnološkom procesu u pogonu separacija, te neophodnost obezbjeđivanja gotovine kako bi se obezbijedila likvidnost poslovanja. Na ovaj način eliminirali smo troškove internog transporta od kopa do separacije te troškove separiranja, čime smo dobili značajno nižu cijenu tog uglja, navodi se između ostalog u odgovoru iz RMU „Banovići“.

Međutim, naša potraga za javnim pozivom za iznajmljivanje ovog postrojenja nije urodila plodom. Slobodan Golubović, urednika portala Pratimo tendere, kaže da je nabavka izvršena mimo Zakona o javnim nabavkama.

– Prema javno dostupnim informacijama na Portalu javnih nabavki u 2022. godini nije pokrenut postupak ”Mobilno drobilično postrojenje, uključujući drobilicu i sito za suho odsijavanje” od strane RMU “Banovići”, pa stoga nije jasno na koji način je iznajmljeno ovo postrojenje. Svaka nabavka izvršena mimo Zakona o javnih nabavkama i mimo sistema javnih nabavki predstavlja grubu zloupotrebu – kazao je Golubović za Fokus.

PRIVILEGIRANI DOBAVLJAČI

Naši izvori kažu da je drobilica iz Srbije iznajmljena direktnim postupkom koji omogućava sklapanje poslova do 6.000 KM, a njenim postavljanjem se ustvari htio omogućiti utovar bez čekanja reda za privilegirane dobavljače na separaciji.

– Utovarom u kopu “Grivice” nikome ne upadate u oči. Međutim, i tu je došlo do nekog problema, odnosno sukoba privilegiranih dobavljača. Ukoliko se želi zaista napraviti takav način utovara i klasiranja, onda se trebaju napraviti ozbiljni projekti, izračunati finansijska isplativost i optimalno rješenje za naše uslove, te kupiti opremu. Nije normalno da rudnik s prihodom od 160 miliona KM rješenje problema vidi u polovnoj drobilici s klasiranjem. Rudnik je bez takvih inovacija 16 godina poslovao pozitivno, te investirao gotovo 200 miliona KM u opremu, i to iz vlastitih sredstava – navodi naš izvor.

Brojne su nejasnoće i sumnje u malverzacije i kada se govori o količini, kvalitetu i cijeni izvezenog uglja.

Kako je za Fokus potvrđeno iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, izvoz uglja iz BiH u 2022. godini premašuje vrijednost 154 miliona KM i količinu od 984 hiljade tona uglja! Prošlogodišnji izvoz uglja iz BiH rekordni je izvoz u posljednjih nekoliko godina. Bosna i Hercegovina je u 2021. godini izvezla 195 hiljada tona uglja vrijednosti 26,4 miliona KM, što znači da je i količinski i novčani izvoz u prošloj godini porastao pet puta.

Najviše uglja izvezeno je u Srbiju, i to 145 miliona od ukupno izvezenih 154,2 miliona KM. Iz UIOBiH zbog tajnosti poslovanja kompanija nisu mogli kazati koje količine su pojedinačno izvezli rudnici i privatne kompanije.

Od ukupno 55 izvoznika uglja iz BiH, njih čak pedesetak je indirektnih izvoznika i riječ je o privatnim firmama, dok su rudnici „Banovići“, „Stanari“, „Breza“, „Đurđevik“ i GIKIL direktni izvoznici. Među privatnim izvoznicima uglja iz Banovića je njih čak šest.

Iz RMU „Banovići“ za Fokus tvrde da su za 11 mjeseci prošle godine isporučili količinu od 181.125 tona uglja, svih asortimana, odnosno nešto više od 11% od ukupno plasiranih količina.

– Kada je u pitanju isporuka uglja za Elektroprivredu Srbije, napominjemo da je realizirano 15% ugovorenih količina. Plasirano je dodatno oko 75.000 tona niskokaloričnog uglja koji svojim svojstvima ne odgovaraju potrebama domaćeg tržišta, odnosno potrebama termoelektrana u FBiH. Ovaj ugalj je godinama deponiran na depou separacija, a razlog deponiranja ovog uglja je odbijanje prijema u TE „Tuzla“ i TE „Kakanj“. Povećanje količine isporuka u izvoz odnosi se isključivo na niskokalorični ugalj, tvrde iz RMU „Banovići“.

Međutim, podaci iz UIOBIH jasno pokazuju da je Srbija od BiH kupila najviše mrkog uglja u vrijednosti od oko 138 miliona KM, dok je za oko sedam miliona Srbija uvezla iz naše zemlje ostale vrste uglja! Zbog bolje cijene na ino tržištu, te nepostojanja evidencije koji su ugalj preprodavači izvezli, a kupljen je za domaće tržište, velika količina uglja je izvezena preko „indirektnih izvoznika“ koji su kupovali ugalj za domaću prodaju, a zbog bolje cijene na ino tržištu, ipak ga izvezli, zbog čega je veliki broj bh. potrošača prošle godine ostao bez ovog energenta.

NOĆNI KONVOJI

U Banovićima, što je i ekipa Fokusa uočila prilikom nedavne posjete tom gradu, primjetan je veliki broj kamiona srbijanskih registarskih oznaka koji svakodnevno voze ugalj za Srbiju. Potražnja je takva da neki danima čekaju red na utovar pa su neke kompanije zakupile i parking prostor koji pripada RMU „Banovići“ na izlazu iz grada, gdje čekaju da napune kamione i voze ih za Srbiju.

Sumnju da se pri odvozu uglja radi nešto skriveno i tajno budi i to što se nerijetko može vidjeti kako kamioni puni uglja s kopova RMU Banovići odlaze u kasnim noćnim satima.

Iz RMU „Banovići“ za Fokus potvrđuju da konvoji kamiona punih uglja odlaze i u noćnim satima, ali to pravdaju time da se u rudniku radi u tri smjene.

– Kamioni koji se šalju na kopove na utovar prvo se prazni izvagaju na vagi separacija, te uz nalog u konvojima šalju na utovar na kop. Nakon završenog utovara na kopu, prijevoznicima se izdaje interna otpremnica te se uz pratnju obezbjeđenja rudnika šalju na pogon separacija gdje se ponovo vagaju pod teretom. Nakon vaganja, prijevoznicima se izdaje propisana dokumentacija uključujući i otpremnicu i tek tada kamioni mogu ići na krajnje odredište kupca – kažu u RMU „Banovići“.

Međutim, naši izvori tvrde da se nikad ranije u RMU „Banovići“ nije radilo na način da se ugalj selektira i prodaje direktno u kopu.

– Ne postoje uslovi da bi se na licu mjesta moglo utvrditi kakav je to ugalj, kolika mu je vlažnost, kalorijska vrijednost, težina i slično. Posebno je zabrinjavajuće da je unutar rudnika 24 sata angažiran čovjek koji direktno u kopu “Grivice” određuje koji ugalj će ići na mobilno postrojenje, a koji ide na separaciju. Sama činjenica da takvog načina utovara i prodaje nema u papirima, a da se sve svodi na inoviranje, prilagođavanje te izostanak sistemskog rješenja govori da tu nisu čista posla. Nelogično je da količine koje se izvoze budu 600 tona dnevno jer u protuvrijednosti to je više od 130.000 KM dnevno – ističe naš izvor.

Iz RMU „Banovići“ tvrde da se u prošloj godini cijena u izvoznim ugovorima za niskokalorični ugalj nije mijenjala i da je iznosila 8,15 KM/GJ. Naveli su i da „cijena kvalitetnijeg uglja plasiranog prema EPBiH definirana Odlukom Vlade FBiH iznosi 5,712 KM/GJ, a RMU „Banovići“ je za ugalj lošijeg kvaliteta uspio ispregovarati cijenu 8,15 KM/GJ“.

– Cijena komercijalnog uglja proizvedenog na mobilnom drobiličnom postrojenju je veća u odnosu na cijenu uglja proizvedenog na klasičan način u pogonu separacija i iznosi 228 KM/t s PDV-om. Cijena uglja sa separacije je 210 KM/t s PDV-om – kažu iz RMU „Banovići“.

ZBOG NIŽIH CIJENA ZA ELEKTROPRIVREDU BiH RUDNIKU UVEĆAN PDV ZA 750.000 KM!

No, Fokus je došao do informacije da su kontrolori UIOBiH u novembru prošle godine otkrili da su iz RMU „Banovići“ fakturisali ugalj Elektroprivredi BiH po cijenama nižim od proizvodnih, pa je RMU „Banovići“ obračunat dodatni iznos PDV-a od čak 750.000 KM, što znači da je riječ o razlici u ukupnoj cijeni isporuke od nekoliko miliona KM, odnosno ugalj je prodavan po toni u iznosu od 78 KM, a proizvodna cijena je 105 KM!

– U tom kontekstu su inspektori UIO izvršili ispravku cijena, odnosno uvećali cijene po kojima je Rudnik „Banovići“ fakturisao isporuku uglja Elektroprivredi BiH, pa je tako utvrđena dodatna obaveza po osnovu PDV-a za spomenuti rudnik u iznosu od oko 750 hiljada KM – kazao je za Fokus izvor iz Ureda UIOBiH u Tuzli, dodajući da se Rudnik „Banovići“ žalio na ovakav stav UIO, a žalbeni postupak još uvijek nije okončan.

Jasno je da je u ovom slučaju riječ o sklapanju štetnog ugovora za RMU „Banovići“ koji uključuje i krivičnu odgovornost.

Osim evidentno upitnih poteza RMU „Banovići“ u vezi s prodajom i izvozom uglja, naši sagovornici ukazuju i na brojne druge probleme koji prate rad ovog rudnika, a neki tvrde da je zbog ogromnih gubitaka, nedomaćinskog poslovanja, nepotizma, stranačkog zapošljavanja i drugih malverzacija, ukoliko se ovakva praksa nastavi, neminovan potpuni sunovrat ovog nekad respektabilnog rudnika.

U prilog tome govore i podaci da se rudnik kreditno zadužuje kako bi mogao isplaćivati plate radnicima.

Iz RMU „Banovići“ u odgovoru Fokusu demantiraju informaciju o kreditnom zaduženju za plate, te kažu da su prošle godine radnicima povećali plate u neto iznosu od 230 KM, te da su također svim radnicima isplatili u septembru prošle godine jednokratnu pomoć u iznosu od 750 KM.

Ipak, priznaju da je rudnik zadužen u iznosu od 56 miliona KM. Navode da se ta zaduženja uglavnom odnose na investicione nabavke realizirane “u prethodnom periodu, a prije svega na investicije u projekat transportnog sistema”. Sadašnja uprava optužuje raniju upravu rudnika na čelu s Muneverom Čergićem da se upustila u tu nabavku, a “da nije obezbijedila finansijska sredstva za tu namjenu”.

PODNESENO VIŠE OD 30 KRIVIČNIH PRIJAVA

Poznato je da se RMU „Banovići“ godinama vezao za ime i uticaj Mirsada Kukića, i u vrijeme dok je bio u SDA i dok je bio predsjednik PDA, a koji je s te pozicije odstupio nakon što je stavljen na „crnu američku listu“. Međutim, danas je na čelu rudnika kadar SDA, a i na čelu Općine Banovići je kadar SDA Bego Gutić.

Politička polarizacija u rudniku dovela je i do egzistiranja dva sindikata, od kojih jedan, i to Sindikat zaposlenih u RMU „Banovići“, važi kao onaj naklonjen SDA i aktuelnoj upravi, dok drugi, Sindikalna organizacija RMU „Banovići“, vežu za Kukićevo ime i za PDA.

Sindikalna organizacija u tom rudniku u posljednje dvije godine podnijela je Tužilaštvu TK više od 30 krivičnih prijava za nezakonitosti u rudniku. To je za Fokus potvrdio i Admir Arnautović, portparol Tužilaštva TK, koji kaže da su na osnovu tih prijava formirani i predmeti. S obzirom na to da još nema epiloga tih prijava, Sindikalna organizacija se obraćala i Federalnom tužilaštvu.

– To je zbog toga što se prethodno obave provjere ranije prijavljenih radnji, podnesu izvještaji, ali se onda dostave prijave za slične radnje, te je potrebno ponovo obaviti provjere, izuzeti relevantnu dokumentaciju, obaviti saslušanja ili druge istražne radnje i ponovo dostaviti dopunjeni izvještaj Tužilaštvu. To u potpunosti usporava rad na ovim predmetima i odugovlači donošenje tužilačkih odluka, jer je za obavljanje ovih provjera potrebno vrijeme i konstantan rad istražilaca i tužilaca, navodi Arnautović za Fokus.

U Tužilaštvu TK smo pitali i na koji su način postupili po Izvještaju o izvršenom krivičnom djelu, od 20. oktobra 2021. godine, koji im je dostavio Sektor kriminalističke policije MUP-a TK za 11 osoba, te smo tražili odgovor da li se u tom izvještaju navodi i sumnja na uticaj Bege Gutića, načelnika Općine Banovići, na procese u RMU „Banovići“. Iako je prošlo više od godinu od podnošenja tog izvještaja, konačne tužilačke odluke nema, a iz Tužilaštva TK potvrđuju da se u tom dokumentu spominju i “politički povezna lica”, ali u ovoj fazi o imenima ne žele govoriti.

– Sektor kriminalističke policije MUP-a TK je Tužilaštvu u oktobru 2021. godine dostavio Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv 11 odgovornih osoba za krivična djela primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem i zloupotreba položaja i ovlaštenja. Nakon dostavljanja Izvještaja, ponovo imamo istu situaciju dostavljanja sličnih prijava, tako da je potrebno tražiti dopune Izvještaja i ponovne provjere prijavljenih radnji te još nije donesena konačna tužilačka odluka. U Izvještaju se navode i politički uticaji na određene procese u rudniku, međutim do donošenja tužilačke odluke, nećemo imenovati bilo koju prijavljenu osobu – navodi Admir Arnautović, portparol Tužilaštva TK.

ADVOKATICA AZRA GUTIĆ ZASTUPA TUŽIOCE RUDNIKA, A RUDNIK OD TUŽBI BRANI NJEN SUPRUG

Arnautović navodi i da “u vezi s dešavanjima u Banovićima, koja se naročito odnose na funkcioniranje RMU ‘Banovići’, ovo tužilaštvo u radu ima i veći broj krivičnih prijava u kojem su podnosioci članovi drugog sindikata, odnosno članovi Sindikata zaposlenih RMU ‘Banovići’, ili njima politički bliske osobe, protiv druge, njima suprotstavljene strane“.

Kako saznaje Fokus, jedna krivična prijava odnosi se i na promjenu prakse da se sporovi manje vrijednosti koji se javljaju zbog rudarskih šteta i eksproprijacije rješavaju sada putem suda, a ne kako je ranije bilo uobičajeno vansudskim nagodbama. U prijavi je navedeno da u tim procesima tužioce protiv rudnika zastupa advokatica Azra Gutić, supruga Amela Gutića, radnika RMU „Banovići“ koji je rukovodilac Sektora za investicije i razvoj novih djelatnosti pri kojem djeluje i Služba za eksproprijaciju i rudarske štete. To faktički znači da svi oni s kojima se za interes rudnika pokušava nagoditi Amel Gutić, ukoliko su nezadovoljni, angažiraju njegovu suprugu advokata, što podnosioci prijave smatraju sukobom interesa i “namještanjem poslova” supruzi zaposlenika RMU „Banovići“.

Iz rudnika su na upit Fokusa potvrdili da je među advokatima “koji zastupaju suprotne strane u ovim procesima sporazumijevanja i rješavanja u vansudskim i sudskim sporovima” i advokatica Azra Gutić.

S obzirom na sva dešavanja u RMU „Banovići“, koji je u većinskom vlasništvu Vlade FBiH, jasno je da su odavno trebali reagirati i Vlada i ministar energetike, rudarstva i industrije Nermin Džindić. Međutim, imajući u vidu da su tokom proteklih godina u FBiH do „prosjačkog štapa“ dovedena nekada uspješna preduzeća, a koja se ubrajaju upravo u resor djelovanja ministra Džindića, onda ne čudi što nema reakcije resornog ministra.

Komentari

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE

BISSTOURS
rentacarZenica