U Hrvatskoj puši gotovo 40 posto odraslih

U Hrvatskoj puši gotovo 40 posto odraslih te se ta zemlja nalazi na trećem mjestu u EU prema broju pušača, istaknuto je na konferenciji “Ovisnost o pušenju – što čini Hrvatska?” na kojoj je rečeno da za uspješniju borbu protiv pušenja treba više saradnje i edukacije.

Najvećim izazovima u borbi protiv pušenja označeni su nedovoljno raširen sustav koji bi pušačima osigurao pomoć u prestanku pušenja, nedovoljno kvalitetna regulacija i nadzor svih duhanskih i nikotinskih proizvoda na tržištu, neprepoznavanje ovisnika o nikotinu od strane sustava, ali i izostanak edukacije, piše Hina.

Porodični ljekari su pokrenuli projekat edukacije kolega o pristupu pušačima te o naučno efikasnim metodama za prestanak pušenja, na konferenciji je prezentirano novo izdanje vodiča za prestanak pušenja, te preliminarni rezultati istraživanja o razinama CO u izdahu pušača i korisnika novih bezdimnih proizvoda.

Istraživanjem je trenutno obuhvaćeno 60 pušača i korisnika bezdimnih proizvoda u četiri ordinacije porodične medicine u raznim dijelovima Hrvatske.

Jasno se vidi da pušači višekratno pokušavaju prestati pušiti, njih gotovo trećina, pokazalo je istraživanje, neuspješno je pokušala prestati pušiti više od pet puta, što ukazuje na to da im treba sustavnija pomoć, izjavila je Ines Balint,porodični ljekar i predsjednica Komisije primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj ljekarskoj komori.

Naglasila je da će se istraživanje nastaviti i da će pokušati evidentirati više korisnika bezdimnih proizvoda, koji za sada pokazuju niže razine CO u izdahu od pušača cigareta.

O kompleksnosti ovisnosti o nikotinu govorio je Ivan Damašek, psihijatar pri Klinici za psihijatriju KBC Osijek te je potvrdio da je za uspjeh u prestanku pušenja važno imati što više efikasnih metoda na raspolaganju, jer inzistiranje isključivo na apstinenciji ne daje najbolji rezultat.

Član Evropskog ekonomskog i socijalnog odbora Danko Relić, osvrnuo se na pitanje regulacije novih nikotinskih proizvoda, s posebnim naglaskom na nikotinske vrećice.

Istakao je da u Hrvatskoj postoji jasna zabrana prodaje maloljetnicima, no da ova kategorija proizvoda još uvijek nema cjelovit regulatorni okvir. Relić je naglasio kako tu prazninu treba popuniti razmjernim i provedivim rješenjima, oslanjajući se na postojeće primjere iz EU koji omogućuju reguliranu dostupnost, javnozdravstveni nadzor i edukaciju.

Pritom je istaknuo da industrija može biti dio rješenja samo ako djeluje pod jasnim pravilima javnog zdravlja. Takav pristup sprječava nered na tržištu, štiti mlade i potrošače te izbjegava nerazmjerne zabrane koje mogu potaknuti razvoj ilegalnog tržišta.