U kojim godinama života su ljudi najnesretniji?

Gotovo niko nije stalno sretan, a tuga i nezadovoljstvo uobičajena su iskustva za većinu ljudi. No, čini se da je dob faktor koji snažno utiče na period života kada ljudi nisu sretni.

Iako većina nas mladu djecu i mlade ljude doživljava prilično sretnima, čini se da je srednja odrasla dob posebno teška dob, kako sugeriše izraz “kriza srednjih godina”. Nadalje, iako je kriza srednjih godina ustaljena pojava, u posljednje vrijeme se pojavio porast osjećaja tuge koji neki ljudi doživljavaju u dvadesetim godinama života.

Međutim, jesu li ta starosna povećanja osjećaja nesretnosti samo pojedinačna iskustva ili generalni fenomen koji se može naći kod većine ljudi u različitim zemljama, do sada nije jasno. Nova studija, objavljena u Journal of Economic Behaviour & Organisation (Blanchflower, 2020), sistemski je istraživala ovo pitanje na velikom uzorku ljudi, prenosi Psychology Today.

U studiji su autori analizirali podatke više od 14 miliona sudionika iz preko 40 različitih zemalja. Konkretno, sudionici su odgovarali na pitanja u vezi sa sljedećim tematskim skupinama koje se odnose na osjećaj nesreće:

Mentalno zdravlje (ova kategorija uključivala je pitanja o “lošim” danima mentalnog zdravlja, patnji od depresije, zabrinutosti, osjećaju tuge, stresu, lošim živcima, patnji od fobija i panike, tjeskobi i potištenosti).

Društvene interakcije i osjećaji (ova kategorija uključivala je pitanja o osjećaju izostavljenosti iz društva, nesposobnosti prevladavanja poteškoća, gubitku povjerenja u sebe, razmišljanju o sebi kao o bezvrijednoj osobi, osjećaju neuspjeha, usamljenosti i osjećaju napetosti).

Fizičko blagostanje (ova je kategorija uključivala pitanja o iskustvu boli i nesposobnosti dobrog spavanja).

Nacionalno blagostanje (ova je kategorija bila usredotočena na to je li se situacija u zemlji ispitanika pogoršavala u trenutku provođenja studije).

Rezultati su bili sasvim jasni

Širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država osjećaj nesretnosti svoj je vrhunac dosegao kada su ljudi bili u kasnim četrdesetim godinama, tačnije u dobi od 49 godina. Generalno, osjećaj nesreće je slijedio krivulju u obliku brda tokom čitavog životnog vijeka. Dakle, mala djeca počinju s prilično niskim osjećajem za nesreću koja se povećava do 49. godine. Poslije toga, taj se osjećaj opet smanjuje, a starije odrasle osobe u prosjeku su manje nesretne od ljudi koji imaju oko 49 godina, prenosi MissZdrava.

Stoga, rezultati studije snažno podupiru postojanje “krize srednjih godina” kao opšteg fenomena u različitim zemljama. Suprotno tome, nije postojala snažna naučna podrška za postojanje “krize četvrtina života”, prenosi Psychology Today.

Zašto se nesretnost ponovno smanjuje nakon 49. godine?

Autori studije dali su tri različita prijedloga. Prvo, ljudi bi mogli odustati od ispunjavanja nemogućih snova nakon 49. godine i zadovoljiti se realnim ciljevima, koji bi mogli biti od pomoći u smanjenju osjećaja nesretnosti. Drugo, sretniji ljudi mogu živjeti duže, što dovodi do toga da ljudi brinu o tome jesu li sretni ili ne te pokušavaju raditi više stvari koje ih usrećuju. Treće, to bi mogao biti kontra-efekt, u kojem stariji ljudi vide kako se drugi iz njihove generacije razbole i umiru te se zatim osjećaju zahvalnije što su još uvijek u dobrom zdravlju, smanjujući tako osjećaj nesretnosti kod sebe.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE