U Norveškoj gotovo svi voze na struju, u BiH tek rijetki

Dok broj električnih automobila širom Evrope ubrzano raste, Bosna i Hercegovina i dalje se nalazi na samom začelju tržišta.

Prema dostupnim podacima za 2025. godinu, u BiH je registrovan samo 71 novi električni automobil na baterije. Hrvatska je zabilježila 992, a Srbija 883 takva vozila.

Razlika u odnosu na razvijene evropske zemlje je ogromna. U Njemačkoj je tokom prošle godine registrovano približno 545.000 novih električnih automobila na baterije.

Velika Britanija zauzela je drugo mjesto sa oko 473.000 vozila, dok je u Francuskoj registrovan približno 331.000 novih električnih automobila.

Na prostoru Evropske unije tokom 2025. godine registrovano je približno 1,9 miliona novih potpuno električnih automobila.

Takva vozila činila su 17,3 posto svih novih putničkih automobila registrovanih u zemljama EU, pokazuju podaci Eurostata.

Rast je posebno vidljiv kada se današnje brojke uporede s podacima od prije deset godina. U cijeloj Evropskoj uniji 2015. registrovano je samo 47.000 novih električnih automobila na baterije.

Pet godina kasnije broj je premašio pola miliona, a do 2025. povećan je na gotovo 1,9 miliona vozila.

Prema udjelu električnih automobila među svim novoregistrovanim vozilima, ubjedljivo prednjače nordijske zemlje.

U Norveškoj je čak 95,1 posto novih automobila registrovanih tokom 2025. bilo potpuno električno. To znači da su vozila s klasičnim motorima postala rijetkost među novim automobilima.

Danska je bila na drugom mjestu sa udjelom od 67,8 posto, dok je Island zauzeo treće mjesto sa 41,2 posto električnih automobila.

Podaci za BiH pokazuju da domaće tržište gotovo uopće ne prati evropsku elektrifikaciju saobraćaja. Razlozi se mogu tražiti u visokim cijenama vozila, skromnoj kupovnoj moći, nedostatku punionica i ograničenim državnim poticajima.

Dok evropske zemlje izdvajaju velika sredstva za razvoj infrastrukture i poticanje kupovine električnih vozila, prelazak na ovu vrstu prijevoza u BiH odvija se izuzetno sporo.