Portal 072info

U sedam dana pojedemo jednu kreditnu karticu plastike

Prema novom istraživanju provedenom na australskom Univerzitetu u Njukastlu, svaka osoba sedmično unese oko 2.000 komadića plastike u svoje tijelo, što na mjesečnom nivou doseže 21 gram, a godišnje 250 grama. Analiza pokazuje veliku mogućnost da sedmično u svoj organizam unosimo prosječno pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici.

Prva analiza

Ovo je prva globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 različitih istraživanja s temom ljudske konzumacije mikroplastike, a pokazala je da je najveći izvor putem kojeg unosimo plastiku u tijelo u cijelom svijetu – voda. Kako flaširana tako i ona iz česme – pri čemu su vidljive ogromne regionalne razlike, s dvostruko više plastičnih čestica u vodi u SAD i Indiji nego u Evropi i Indoneziji.  

Neki od prehrambenih proizvoda s najvišom stopom plastičnih čestica su školjke, so i pivo. Rezultati pokazuju kako je problem plastičnog zagađenja univerzalan i direktno pogađa ljude, zbog čega je još gore što vlade ne pružaju odgovarajuća rješenja za sprečavanje dospijevanja plastike u okoliš i naš lanac ishrane.

– Danas, u vrijeme podizanja globalne svijesti o štetnosti mikroplastike na okoliš, ovo istraživanje prvi put pokazuje precizan izračun stope ljudske konzumacije plastike. Razvijanje metode pretvaranja broja čestica mikroplastike u mase pomoći će u određivanju potencijalnih toksikoloških rizika za ljude – kaže dr. Thava Palanisami, suvoditeljica projekta i istraživačica plastike na Univerzitetu u Njukastlu.

Rezultati tog istraživanja su izuzetno važni za shvaćanje utjecaja plastičnog zagađenja na ljude te potvrđuju hitnost konkretnog djelovanja u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na ekosisteme.

Marko Lambertini (Marco), direktor ekološke organizacije “WWF International”, kazao je da bi ovo otkriće trebalo probuditi vlade i potaknuti ih na djelovanje.

Utjecaj na sve 

– Nema plastika negativan utjecaj samo na okeane, vodene tokove i morski život već je i u svima nama. Nužno je početi djelovati na globalnoj razini i krenuti odmah rješavati ovu krizu. Istraživanje ispituje štetnost plastičnog zagađenja za ljudsko zdravlje, ali moramo uzeti u obzir da su utjecaji plastike puno širi problem, koji se može riješiti jedino utjecanjem na izvor plastičnog zagađenja. Ako ne želimo svakodnevno konzumirati plastiku, moramo prestati proizvoditi milione tona plastičnih proizvoda, koji naposljetku završavaju u našem okolišu. Kako bi zaustavili plastičnu krizu, moramo potaknuti vlade, korporacije i općenito potrošače na hitno i konkretno djelovanje, te postići globalni sporazum s globalnim ciljevima koji se bore protiv plastičnog zagađenja – kazao je on.

Analiza poziva svjetske vlade na poduzimanje konkretnih akcija i zauzimanje glavne uloge u rješavanju problema zagađenja duž cijelog lanca opskrbe. Od proizvođača do javnih tijela i samih potrošača, svi trebaju preuzeti odgovornost za krizu u kojoj se nalazimo.

WWF provodi globalnu peticiju kojom se poziva na pravno obavezujući sporazum o sprečavanju zagađenja mora plastikom, a za koju je već prikupio više od pola miliona potpisa. Sporazumom bi se uspostavili nacionalni ciljevi i tražilo transparentno izvještavanje kompanija. Osim toga, sporazum bi trebao osigurati finansijsku i tehničku podršku zemljama s niskim prihodima kako bi se povećao njihov kapacitet za upravljanje otpadom.

Konzumacija plastike je samo jedan od mnogih problema plastične krize. Ona predstavlja veliku prijetnju za divlje životinje zbog uplitanja u otpad i uništavanja staništa. Uz sve to, plastično zagađenje ima i štetne ekonomske posljedice, sa godišnjim utjecajem na morsku ekonomiju u iznosu od 8 milijardi američkih dolara, prema podacima UN-ovog Programa za okoliš (UNEP).

AVAZ

Podijelite članak
  • 5
    Shares