U Sloveniji nema mjesta revizionizmu, potvrđena presuda iz 1946; Ozloglašeni kvisling zasluženo osuđen na smrt

Ustavni sud Slovenije donio je konačnu odluku u slučaju generala Leona Rupnika, vođe slovenskih domobrana tokom Drugog svjetskog rata. Sud je potvrdio pravosnažnost presude iz 1946. godine kojom je Rupnik osuđen na smrt zbog izdaje i kolaboracije, te je poništio raniju odluku Vrhovnog suda o obnavljanju postupka.

Ovom odlukom stavljena je tačka na pravnu bitku koja je uzburkala slovensku i regionalnu javnost proteklih godina. Ustavni sud je zaključio da je presuda vojnog suda iz 1946. godine bila dovoljno obrazložena, te da je njeno ukidanje povrijedilo dostojanstvo žrtava Rupnikovih jedinica.

Vrhovni sud Slovenije je u oktobru 2019. godine izazvao šok poništavanjem presude protiv Rupnika i vraćanjem predmeta na ponovno suđenje Okružnom sudu u Ljubljani. Vrhovne sudije su tada tvrdile da posljeratna presuda nije bila u skladu sa tadašnjim pravnim načelima te da u nekim tačkama nije bila dovoljno obrazložena.

Budući da je Rupnik strijeljan još 4. septembra 1946. godine pod Golovcem, Okružni sud je krajem 2020. godine obustavio postupak, jer se mrtvom čovjeku ne može suditi.

Međutim, na takav ishod žalio se potomak jedne od žrtava ratnog nasilja. Ustavni sud je prihvatio njegovu žalbu, ocijenivši da je stav Vrhovnog suda o “nedovoljnom obrazloženju” presude iz 1946. bio “očigledno pogrešan”.

Zaštita dostojanstva žrtava

U obrazloženju svoje odluke, Ustavni sud je naglasio da postoji nedvosmislena veza između Rupnikovih djela i zločina koje su počinile formacije pod njegovom komandom.

“Ne može se poreći da odluka o poništavanju osuđujuće presude protiv Rupnika zadire u dostojanstvo žrtava formacija koje je on organizirao, vodio ili podržavao, a posredno i u dostojanstvo i duševni integritet njihovih potomaka,” navodi se u odluci suda.

Sud je istakao da su Rupnikove jedinice bile poznate po mučenju i ubijanju učesnika, podržavalaca i simpatizera Narodnooslobodilačke borbe (NOB). Zbog posebnog historijskog značaja i činjenice da žrtve ne bi mogle sudjelovati u novom postupku, Ustavni sud je odlučio da sam donese konačnu presudu, umjesto da predmet ponovo vraća nižim sudovima.

Reakcije: “Zločin ne smije biti predmet interpretacija” Odluku su pozdravili Savez udruženja boraca za vrijednosti NOB-a Slovenije, Jevrejska zajednica Slovenije, te Centar Simon Wiesenthal, koji je raniju odluku Vrhovnog suda nazvao “sramotnom” i “iskrivljavanjem historije holokausta”.

Predsjednik Saveza boraca Marijan Križman izjavio je da je ovom presudom potvrđen “državotvorni doprinos očuvanju vrijednosti NOB-a”, te da sjećanje na žrtve ne smije biti predmet pravnih interpretacija istrgnutih iz historijskog konteksta.

Jedan glas protiv

Odluka je donesena omjerom glasova 7:1. Izdvojeno mišljenje imao je sudija Rok Svetlič, koji je smatrao da pojedinac ne može imati pravni interes za osuđujuću presudu treće osobe. Svetlič je u svom mišljenju naveo: “Očito ne možemo zamisliti svijet u kojem je kolaboracionista Leon Rupnik osuđen samo civilizacijski, ali ne i krivičnopravno.”

S druge strane, sutkinja Katja Šugman Stubbs je u svom pritvrdnom mišljenju naglasila da ponovljeno suđenje mrtvoj osobi, koje može završiti samo obustavom, predstavlja anomaliju koju pravni sistem ne smije dozvoliti.

Leon Rupnik (1880–1946) je tokom Drugog svjetskog rata otvoreno kolaborirao s nacističkim okupatorom i javno položio zakletvu na vjernost Adolfu Hitleru. Ovom odlukom Ustavnog suda, on i pravno ostaje osuđeni ratni zločinac.