Umjesto javnih radova, BiH mora pokrenuti – lanac javnih kuhinja

Jačanje domaćih proizvoda: BiH hitno mora otvoriti mrežu javnih kuhinja za penezionere, nezaposlene i radnike koji su ostali bez posla…

Strani trgovački centri te uvozna roba izvlače gotovo 60% svježeg novca iz BiH. Država BiH nema efikanse mehanizme da zaštiti domaću proizvodnju i domaće proizvode. Potpuno liberalno tržište BiH ne može se nositi sa uvoznom robom i domaća privreda prvi takvoj konstalaciji odnosa teško može idržati bitku na duži period.

Podaci su neumoljivi: Uvoz u BiH u oktobru ove godine iznosio je 1,53 milijarde KM (780 miliona evra) i najveći je mjesečni uvoz ostvaren u ovoj godini, pokazali su podaci Agencije za statistiku BiH.

U prvih 10 mjeseci ove godine, izvoz je vrijedio 7,2 milijarde KM i veći je 2,8 odsto nego u istom periodu 2013, dok je uvoz vrijedio 13,4 milijarde KM, uz rast od 6,6 odsto.

Domaći proizvodi teško prodiru u tržne centre, a i kada se nađu na policama, sljedeća zamka je skoro izjednačene cijene za domaće i uvozne proizvode koje kreiraju trgovci.

Mjere socijalne politike BiH, uprkos izuzetno velikim socijalnim izdavanjima, zapravo ne daju rezultate. Pad kupovne moći i dalje pada, a grupacije penzionera, nezaposlenih te radnika sa malim platama (ispod 650 KM), postaju armija gladnih koje ne uspjevaju ni da pokriju troškove ishrane.

Postoji li izlaz?

BiH bi trebala ojačati domaću proizvodnju prehambenih namirnica ( Klas, Akova, Brojler, …) te napraviti konzorcij domaćih firmi za proizvodnju prehambenih namirnica koji bi u dogovoru sa državom napravio lanac javnih kuhinja za penzinere sa penzija ispod 400 KM te otpuštene radnike i nezaposlene.

Na taj bi način BiH osigurala transparentu podršku domaćim kompanijama i rasteretila kućne budžete gotovo dvomilionske populacije socijalno ugroženih. Podsjetimo, prema zvaničnim podacima Sindikata Republike Srpske, potrošačka korpa za porodicu u BiH iznosi preko 1800 KM. S druge strane, mjere podsticaja domoćaj privredi ne daju rezultata i postale su dio korupcijske mreže izvlačenja novca iz budžeta. Procjena je da gotovo 2/3 takvih podsticaja biva zloupotrijebljeno.

U vrijeme prve ekonomske svjetske krize, USA su pokrenule javne radove kako bi zemlju izvukli iz „velike depresije“. U BiH se godinama priča o pokretanju javnih radova, a na primjeru gradnje autoputa u BiH vidjeli smo čak i negativne efekte po domaće kompanije.

Ako bi BiH ojačala sistem javnih kuhunja za penzionere i nezaposlene te mlade bračne parove, domaći proizvodi bi bi bili finansirani iz općinskih, kantonalnih, regionalnih fondova i državmog proračuna te stranih donacija. Penzioneri i nezaposleni bi ovim modelom ishrane smanjili izdatke za 70%, a domaći proizvod bio bi finansiran kombinacijom domaćih podsticaja i međunarnodnh donacija i domaće kompanije bi ostvarile streloviti rast i snažno povećale broj uposlenih.

Načini da država finansira ovakav koncept su jednostavni: umanjenje toplih obroka u ogromnoj administraciji i njihovo rezanje za 30 %, smanjenje neefikasnih podsticaja, povećanje poreza na luksuzne robe te smanjenje izdataka i uravnoteženje plata u velikim javnim kompanija sa prosječnim, neki su od modela da se napravi sistem javnih kuhinja.

Država bi pod kontrolu morala staviti promet nabavkom namirnica u humanitarnim organizacijama, i ishoditi prevlast na tom tržištu koje se intzezivno povećava iz dana u dan, piše novinska agencija Atrakcija. Ako domaći proizvodi ne mogu imati primat u trgovačkim centrima, a ne mogu, država mora naći način da smanji osiromašenje i efikasnije se izbori sa poskupljenjima namirnica, slabljenjem domaćeg proizvoda i prevlasti uvozne robe.

Novinska agencija Atrakcija

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE