Uništavanje rijeka: BiH dobija 125. malu hidroelektranu, a još 20 je u izgradnji!

Mala hidroelektrana (mHE) Oštrac na rijeci Ugar na području Općine Travnik uskoro će početi s radom. O tome je izvijestila Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT. Prilikom obilaska terena uočili su da su završeni svi radovi na mHE Oštrac te bi ovaj objekat trebao biti spojen na mrežu.

Ovo će biti 125. mala hidroelektrana na području cijele BiH koja će, zajedno s ositalim malim hidroelektranama, doprinijeti trajnim uništavanjem riječnim ekosistemima na ovom području. 

Vrhovni sud FBiH poništio je rješenje za gradnju mHE Oštrac, ali…

Slučaj mHE Oštrac, međutim, u posljednjim godinama, obilježen je intenzivnim pravnim bitkama u kojima su ekološka udruženja i lokalni ribolovci ostvarili ključne pobjede, dok je investitor pokušavao obnoviti postupke za dobijanje dozvola.

Naime, Federalno ministarstvo okoliša i turizma još je 2024. uvažilo žalbu Kluba sportskih ribolovaca Travnik koju je pripremila ekološka organizacija Aarhus centar u BiH. Slijedom toga poništeno je rješenje resornog ministarstva u SBK. Prethodno je Vrhovni sud FBiH presudom poništio odobrenje za građenje mHE Oštrac koje je ministarstvo u SBK izdalo investitoru V.N.T. d.o.o. Jajce.

No, ovo nije trajalo dugo, te je u istoj toj godini izgradnja mhE ponovo aktuelizirana. Naime, Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, SBK stavilo je na uvid javnosti idejni projekt izgradnje MHE Oštrac u predmetu obnove postupka izdavanja urbanističke saglanosti za ovu hidroelektranu.  

Robert Oroz: Sudske presude ne podrazumijevaju trajno zaustavljanje projekata

“Pozitivne sudske presude po našim tužbama ne podrazumijevaju trajno zaustavljanje realizacije određenog projekta. Sudovi, prilikom odlučivanja po našim tužbama, donesu presudu kojom ponište osporeno rješenje i predmet vrate organu, najčešće resornom ministarstvu na entitetskom ili kantonalnom nivou, na ponovno odlučivanje. U ponovljenom postupku organ koji je izdao poništeno rješenje obavezan je, u ostavljenom roku, što je najčešće 30 dana, donijeti novo rješenje uvažavajući pravno shvatanje suda”, pojasnio nam je Robert Oroz iz Fondacije ACT

Navodi slučaj gdje je određena dozvola za izgradnju malih hidroeletrana (mHE) poništavana (i ponovo izdana) više puta, poput mHE “Jovići” na rijeci Plivi kod Šipova. Tamo je je sredinom juna ove godine po treći put poništena ekološka dozvola za ovaj projekat. 

Oroz ističe kako očekuju da će resorno ministarstvo RS uskoro donijeti novo rješenje kojim ponovo izdaje spomenutu dozvolu, nakon čega će Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT i druga udruženja ponovo podnijeti tužbu. 

Podsjetimo, kao rezultat višegodišnje borbe ekoloških aktivista i lokalnih zajednica, Parlament FBiH je u julu 2022. godine izglasao zakonske izmjene kojima je trajno zabranjena izgradnja novih mHE snage do 10 MW na teritoriji FBiH. Šta to znači za mHE Oštrac?

Zakonska zabrana iz 2022. i gradnja novih mHE

“Tim zakonom na području cijelog entiteta FBiH zabranjeno je planiranje novih mHE. Međutim, u onim slučajevima gdje su investitori imali zaključene ugovore o koncesiji ili bili u nekoj fazi pribavljanja dozvola i saglasnosti, ostavljen je rok od tri godine za kompletiranje dokumentacije za izdavanje energetske dozvole. MHE “Oštrac” se nalazio u ovoj drugoj grupi projekata i u ostavljenom roku uspio je kompletirati dokumentaciju, odnosno zadržati pravo građenja”, naveo je Oroz.

Napominje da je usvajanje spomenutog zakonskog rješenja vjerovatno najveći uspjeh ekološke aktivističke zajednice u novijoj historiji naše države. Iz razloga što je onemogućilo izgradnju više od 100 mHE u entitetu FBiH, ali i dovelo do značajnog opadanja interesa za realizaciju ovih projekata koji veću korist donose jedino i isključivo investitorima.

“Prostor za djelovanje kada su u pitanju izgrađene i one mHE koje su u određenim fazama izgradnje odnosi se na redovno praćenje poštivanja obaveza propisanih okolinskim dozvolama i ostalim aktima. U prvom redu u vezi propuštanja ekološki prihvatljivog protoka. U prethodnim mjesecima podnijeli smo više prijava nadležnim inspekcijama za mHE za koje smo sumnjali da ne ispuštaju minimalne propisane količine vode”, naglasio je Oroz.

U periodu od usvajanja zakonske zabrane izgradnje mHE u julu 2022. godine do danas u entitetu FBiH u pogon je puštena samo jedna mHE, dok će, kao što je vidljivo na fotografijama koje smo nedavno zabilježili, na mrežu, vjerovatno uskoro biti priključena i mHE “Oštrac”.

U periodu od usvajanja zakonske zabrane izgradnje mHE u julu 2022. godine do danas, kako je naveo Oroz, u entitetu FBiH u pogon je puštena samo jedna mHE. 

“Kao što je vidljivo na fotografijama koje smo nedavno zabilježili, na mrežu, vjerovatno će uskoro biti priključena i mHE “Oštrac”, dodao je Oroz.

Zabrinjava trenda gradnje mHE u RS

Iako je došlo do opadanja interesa investitora u entitetu FBiH, naglašava on, ipak zabrinjava trend nastavka realizacije ovih projekata na području entiteta RS. Tamo, naime, entitetske vlasti odbijaju slijediti primjer kolega iz entiteta FBiH i usvojiti zakonsku zabranu izgradnju mHE. 

“Bilo je dosta pokušaja prethodnih godina od ekološkog pokreta u BiH, i ACT im  se obratio tom inicijativom, ali još uvijek izostaju konkretne reakcije. Ovom prilikom još jednom apelujemo na sve predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, resorno ministarstvo, Vladu i NSRS, da razmotre i usvojen zakon koji će zaštititi rijeke u entitetu RS”, napomenuo je Oroz.

Pocrtava da su u cijeloj BiH trenutno su u pogonu 124 mHE, dok bi mHE “Oštrac” mogla postati 125. 

“Prema našim informacijama, još 20-ak ovih objekata je u nekoj fazi izgradnje, što znači da ćemo za godinu ili dvije doći do brojke od gotovo 150 mHE u pogonu u Bosni i Hercegovini. Ako uzmemo da je prosječna dužina cjevovoda oko dva kilometra, dolazimo do strašnog podatka je oko 300 kilometara naših divljih, planinskih rijeka završilo u investitorskim cijevima. Ovakve pogrešne razvojne pravce ne smijemo dozvoliti da se ponove na našim prirodnim dobrima”, pocrtao je Oroz.

Podsjetimo, portal Fokus je lani objavio istraživački tekst zasnovan na naučnim činjenicama o tome kako male hidroelektrane brišu život iz rijeka i kako BiH  na taj način gubi biodiverzitet.