018ce37a65850250053d730ea9af1def
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u parlamentarnu proceduru uputila je Prijedlog zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, a pred zastupnicima trebao bi se naći na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, koja bi se trebala održati 26. maja.

Prijedlog zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH, kako mu je puno ime, ima za cilj, kako navode oni koji su učestvovali u njegovom kreiranju, da se zaštiti zdravlje stanovnika i to po modelu kako su to uradile i druge zemlje u našem okruženju i Evropi, a nikako diskriminirati pušače kako im se to, kako kažu, sve vrijeme spočitava.

Prema riječima prof. dr. Aide Ramić-Čatak, koordinatorice za kontrolu duhana u Federaciji BiH i pomoćnice direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH, radi se o višegodišnjem procesu velikog broja ljudi koji su uložili ogroman trud na priptemi zakona.

– Mi smo još 2016. imali projekat Svjetske banke koji je bio usmjeren na reduciranje posljedica od hroničnih nezaraznih bolesti u okviru kojeg smo dobili podršku za izradu zakona, određene konsultacije, dobru međunarodnu praksu. Temeljem toga formirana je radna grupa Federalnog ministarstva zdravstva. Urađen je nacrt koji je prošao mukotrpan proces javnih rasprava na nivou kantona, da bi nakon toga bio prihvaćen od strane Vlade FBiH i Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Dvije godine kasnije, 2018, urađen je Prijelog zakona koji je ponovo prihvaćen od Vlade FBiH i poslat u parlamentarnu proceduru – kaže Ramić-Čatak.

Ponovno stavljanje Prijedloga zakona na dnevni red inicirala je zastupnica doc. dr. Kenela Zuko (SDA), jer se, kako je kazala, još od 2018. u Parlamentu FBiH nalazi na čekanju.

Povod za to, istakla je Zuko, bila su djeca, maloljetnici koji pune nargila barove, a naučno je dokazano da dim iz nargila oštećuje zdravlje korisnika na sličan način kao i dim iz cigareta i drugih duhanskih prerađevina.

Kaže da nije mogla ni pretpostaviti koliko će protivljenja i negodovanja to izazvati, što vjerovatno i obrazlaže ovoliko čekanje zakona u Parlamentu FBiH.

– Već duže vremena od građana, prijatelja i ljudi koji imaju visoku svijest i cijene zdravlje svojih sugrađana kao i odgovornost za budućnost naše djece, dobijam upite o tome kako je moguće da djeca pune nargila barove i da tu nema zakonskog rješenja – kazala je Zuko i istakla potrebu uvođenja Federalne komisije za kontrolu upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje i nadzor nad provođenjem zakona.

Donošenje zakona, prema riječima Ramić-Čatak, jedna je od obaveza BiH na putu prema Evropskoj uniji.

– No, rekla bih da je to i puno više od međunarodne obaveze. Zašto bi naši građani imali manji zdravstveni standard i nemogućnost uživanja prostora bez duhanskog dima od stanovnika drugih zemalja. Da budem jasnija, zašto bi mi po pravo bez duhanskog dima trebali ići u druge zemlje ako, nakon pet godina rada na ovom zakonu, to možemo imati ovdje – pita Ramić-Čatak.

Kaže kako je u javnosti napravljena negativna percepcija oko zakona kojeg, kako navodi Ramić-Čatak, nazivaju – “zakon o zabrani pušenja.”

– Ako bismo radili interpretaciju naslova, ja bi ga prije nazvala zakon o zaštiti zdravlja od posljedica pušenja i duhanskog dima, nego zakon o zabrani pušenja. Zašto? Zato što se zakonom ograničavaju prostori u kojima je pušačima dozvoljeno da puše, ali na način sam da, ako svjesno ugrožavaju svoje zdravlje, nemaju to pravo raditi i drugima. Rukovodimo se dobrim praksama drugih zemalja koje su to učinile i efikasno smanjile prevalencu pušenja i napravile puno ušteda u zdravstvenom sektoru te smanjili broj prijevremenih smrti – kaže Ramić-Čatak.

Iako je u javnosti predstavljen kao protivnik, zastupnik Irfan Čengić (SDP), kaže kako on nije protiv usvajanja zabrane pušenja na javnim mjestima, nego samo pojedinih dijela zakona koji to definira.

– Veliki broj zastupnika u tišini radi da zakon padne. Jedini sam zajedno sa Kaplanom javno predložio kako da jedan mali dio zakona popravimo da bi on bio usvojen – kaže Čengić.

Podsjetimo, Čengić je zajedno sa zastupnikom Salmirom Kaplanom (SDA) ranije predložio amandmane na zakon kojima se prave izuzeci za vodene lule i bezdimne proizvode.

– Kaplan i ja smo predložili rješenja kakva već postoje u regiji i zemljama Evropske unije. Tražimo da u ugostiteljskim objektima (nargila barovima) bude dozvoljena vodena lula, ali ne i cigarete i drugi proizvodi, i da se propišu uvjeti, zabrani ulazak mlađima od 18 godina i služenje hrane u takvim objektima kao što je to u Njemačkoj urađeno. Podržavamo 90 posto zakona i ne bih volio da cijeli zakon padne radi tih 10 posto teksta koji se može korigirati i tako sačuvati rana mjesta – objasnio je Čengić.

Ali, Ramić-Čatak ne misli da će se usvajanjem zakona ugroziti ekonomija i radna mjesta, jer će, kako kaže, ljudi i dalje na mjestima, kao što su šoping-centri, supermarketi, trafike, prodavati cigarete.

– Mi se ni u jednoj tački zakona toga ne dotičemo, osim što u skladu sa preporukama Okvirne konvencije o kontroli duhana, predviđamo zabranu reklamiranja i promocije takvih proizvoda na mjestima prodaje, što je u skladu sa zakonima u drugim zemljama – objašnjava Ramić-Čatak.

Iako oponenti zakona stalno govore da će njegovo donošenje utjecati na porast crnog tržišta u BiH, Ramić-Čatak, pojašnjava kako se to ne odnosi na ovaj, nego na zakone iz oblasti akciza na nivou BiH.

– Upozorila bi na činjenica da je BiH jedina zemlja u regionu koja nije usvojila protokol o eliminaciji ilegalnog tržišta duhanskih proizvoda našta nas je Svjetska zdravstvena organizacija više puta upozoravala – govori Ramić-Čatak.

Zastupnica Sanela Prašović-Gadžo (SBB) dala je punu podršku Prijedlogu zakona.

– Zakon je odličan jer on direktno štiti zdravlje stanovništva i riječ je o standardima Evropske unije. To je zakon koji mi zastupnici trebamo usvojiti. U Hrvatskoj je zakon o zabrani pušenja duhanskih proizvoda godinama na snazi, a restorani i kafići normalno funkcioniraju. Gdje god odete u inozemstvo posve je normalno da je pušenje zabranjeno – kazala je Prašović-Gadžo.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za 2019. godinu, na području većeg bh. entiteta preminule su 22.024 osobe, a pet vodećih bolesti, direktno su, kaže Ramić-Čatak, povezane s pušenjem.

– Od akutnog infarkta miokarda umrlo je 2.125 osoba, moždanog udara 1.992, esencijalne hipertenzije 1.470, maligne neoplazme bronha i pluća, koja se direktno povezuje sa pušenjem kao faktorom rizika 1.210, dok su od hroničnih ishemičnih oboljenja srca umrle 1.133 osobe. Mislim da su ovo dovoljne činjenice koje govore u prilog zakona i postavljam pitanje – koliko još dugo trebamo čekati kako bismo dobili nešto što predstavlja efikansu zaštitu zdravlja građana – zaključila je Ramić-Čatak.