USPJEŠNI BOSANCI ŠIROM SVIJETA: Ne možemo parirati najbogatijim zemljama, ali imamo odličnu akademsku dijasporu

Naša zemlja ima mlade uspješne ljude u različitim oblastima koje i svijet prepoznaje. Jer ovo je zemlja u kojoj se rađaju, rastu, odgajaju veliki ljudi, uspješni koji žive, obrazuju se, djeluju na svim stranama svijeta, na prestižnim svjetskim univerzitetima cijenjeni su i uvaženi predavači, te su ponos svih nas.

Jedna od tih mladih ljudi jeste i prof. dr. Amra Hasečić , “Zlatna značka” Univerziteta u Sarajevu, koja je doktorirala s 28 godina, a danas je radi na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.

Na početku nam je pojasnila razliku između izrade doktorata u BiH i bilo gdje drugdje u svijetu.

• Bilo gdje u svijetu kada aplicirate za doktorski studij, vi dobivate stipendiju, koja pokriva vaše troškove doktorskog studija, te troškove života odnosno boravka u tom gradu. Otprilike ta stipendija iznosi preko 1.100 eura. S druge strane kada radite doktorat u BiH, ne postoje fondovi koji u potpunosti pokrivaju troškove doktorata. Tako da doktorant iako ima recimo osiguran studij, mora sebi obezbijediti finansije za život – kaže Hasečić.

Ističe da to u biti znači da ukoliko osoba radi doktorat u BiH, pored rada na svom doktoratu, ona mora imati i posao.

• Tako bi sebi mogla platiti troškove života, odnosno ukoliko ne želi da živi s roditeljima. To u biti znači da osoba koja želi raditi doktorat u BiH ima osam sati manje da ga radi, nego neko vani.

Pojašnjava da mladi ljudi koje poznaje, stvarno iskorištavaju svaku priliku koju mogu, odnosno koja im se nudi.

• R‍ijetko ćete danas vidjeti mladu osobu koja u svom CV-u ima da je samo završila fakultet. Često mi se javljaju mladi ljudi koji žele da rade stručne prakse u toku raspusta, odnosno između semestra, pohađaju kurseve jezika, softvera, idu na studijske razmjene i to su im sve prilike koje su im ponuđene i koje su oni maksimalno iskoristili. Vjerujem da ukoliko bi im se pružila prilika da rade doktorat pod uslovima u kojima mogu raditi vani, oni bi bez ikakve sumnje pristali na to.

Naš drugi gost bio je dr. Adnan Mehonić, koji nam se javio iz Londona.

Inače, Mehonić je profesor na University Collegeu u Londonu, na Fakultetu za elektroniku i elektroinženjering, te naučni član Kraljevske akademije za tehničke nauke Velike Britanije. Završio je bachelor studij na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu kao najbolji student i dobitnik je nagrade “Zlatna značka”.

Magistrirao je na University Collegeu u Londonu, u oblasti nanotehnologije i dobitnik je nagrade “Oxford Instruments Award” za najbolji magistarski rad, te je doktorirao 2013-te godine na istom univerzitetu. Autor je više od 100 radova objavljenih u prestižnim naučnim časopisima i prezentiranim na naučnim konferencijama, inovator 5 medjunarodnih patenata, te osnivač kompanije za izradu kompjuterskih čipova, a Bosanac je i Hercegovac.

Kao osnovni preduvjet za uspjeh u bilo kojoj oblasti ističe dvije osobine.

• Neću biti previše orginalan ako kažem da je to disciplina i rad. Međutim možda jedna stvar koju bih ja mogao da istaknem je istrajnost. Ono što pravi razliku i što je potrebno osim truda i discipline, je duži vremenski period. To nije lagano, jer ako radite na nečemu više od godinu dana, a ne vidite određeni uspjeh, možda vas to obeshrabri – pojašnjava.

Ipak ističe da za vrhunski uspjeh se mora raditi više godina.

• Ne postoji neka garancija uspjeha, ali morate ići dalje. Uspjeh ne dolazi preko noći – dodaje.

Naglasio je da je svoje osnovno i srednje obrazovanje stekao u BiH, a da je na magistarski studij otišao u London.

Upitan da li BiH može parirati znanjem stranim univerzitetima, naš sagovornik kaže da je u današnjem svijetu sve demokratizirano.

• Manje više svi imamo pristup istim informacijama i jednim oblikom znanja. Imate na internetu platforme koje su besplatne i možete pratiti predavanja sa najboljih univerziteta u svijetu. Međutim, možda nešto što pravi razliku je zapravo pristup ljudima i profesorima koji imaju određena iskustva, tako da vam mogu skrenuti pažnju na određene stvari i izazovi u vašoj karijeri i pomoći vam da napraviti pravi izbor. Kada su u pitanju resursi, činjenica je da mi kao BiH ne možemo parirati najbogatijim zemljama u svijetu, međutim, postoje druga činjenica, a to je da istraživački timovi vrlo rijetko radi u nekoj izolaciji. Obično se danas nauka radi u kolaboracijama i upravo je to model koji možemo da prihvatimo u BiH. Imamo odličnu akademsku dijasporu i možemo je iskoristiti. Možemo raditi kolaboraciju, odnosno ubrzati naš razvoj – dodao je Mehonić.

Hayat